Klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem odigrale su “apsolutno ogromnu” ulogu u ekstremnim toplinskim valovima koji su ovog mjeseca pogodili Sjevernu Ameriku, Evropu i Kinu, prema naučnoj procjeni objavljenoj u utorak, prenosi Hina pozivajući se na Reuters.
Tokom jula ekstremni vremenski uvjeti izazvali su pustoš širom planete, s temperaturama koje su obarale rekorde u Kini, Sjedinjenim Američkim Državama i Južnoj Evropi, izazivajući šumske požare, nestašice vode i porast broja prijema u bolnice uzrokovanih vrućinom.
Tokom vikenda hiljade turista evakuirane su s grčkog otoka Rodosa i Krfa kako bi pobjegli od požara izazvanih rekordnim toplinskim valom.
Bez klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem, događaji zabilježeni ovog mjeseca bili bi “izuzetno rijetki”, prema studiji World Weather Attribution, globalnog tima naučnika koji ispituje ulogu klimatskih promjena u ekstremnim vremenskim uvjetima.
“Evropske i sjevernoameričke temperature bile bi praktički nemoguće bez učinaka klimatskih promjena”, rekao je Izidine Pinto iz Kraljevskog nizozemskog meteorološkog instituta, jedan od autora studije, na konferenciji za novinare.
“U Kini je bila približno 50 puta veća šansa da će se to dogoditi u usporedbi s prošlošću.”
Tim World Weather Attribution procijenio je da su rastuće koncentracije stakleničkih plinova učinile toplinski val u Evropi za 2,5 stepena Celzijusa toplijim nego što bi inače bio. Također su povećale toplinski val u Sjevernoj Americi za dva i onaj u Kini za jedan stepen Celzijusa.
Osim što je direktno utjecala na ljudsko zdravlje, vrućina je napravila velike štete na usjevima i gubitke u stoki, rekli su naučnici, pri čemu su ozbiljno pogođeni usjevi kukuruza i soje u SAD-u, meksička stoka, južnoevropske masline, kao i kineski pamuk.
El Nino je vjerovatno pridonio dodatnoj toplini u nekim regijama, ali rastući staklenički plinovi glavni su faktor, rekli su naučnici, a toplinski valovi bit će sve vjerovatniji ako se emisije ne smanje. Procijenili su da će se produženi periodi ekstremne vrućine vjerovatno dogoditi svake dvije do pet godina ako prosječne globalne temperature porastu dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa.
Procjenjuje se da su prosječne temperature trenutno porasle za više od 1,1 stepen.
“Događaji koje smo posmatrali nisu rijetki u današnjoj klimi”, rekla je Friederike Otto, naučnica s Grantham instituta za klimatske promjene u Londonu, govoreći na konferenciji za novinare.
“Nije iznenađujuće s klimatološkog stajališta da se ovi događaji odvijaju u isto vrijeme. Sve dok sagorijevamo fosilna goriva, vidjet ćemo sve više i više ovakvih ekstrema. Mislim da ne postoji jači dokaz koji je nauka predstavila za neko naučno pitanje.”
(Agencije)