Nova studija koju su sproveli istraživači sa Univerziteta u Bathu (UK) i Universidad Nacional Autónoma de México (Meksiko) pokazuje da su cvjetnice izbjegle masovno izumiranje koje je ubilo dinosaure prije 66 miliona godina. Iako su pretrpjele gubitak nekih vrsta, razorni događaj pomogao je cvjetnicama da postanu dominantna vrsta biljaka danas.
U historiji Zemlje bilo je nekoliko masovnih izumiranja. Najpoznatije je ono uzrokovano udarom asteroida prije 66 miliona godina, što je značajno usmjerilo tok života na Zemlji.
Događaj izumiranja u razdoblju krede i paleogena (K-Pg) iskorijenio je najmanje 75% svih vrsta na Zemlji, uključujući dinosaure, ali do sada nije bilo jasno kakav je utjecaj imao na cvjetnice.
Biljke nemaju kosture ili egzoskelete poput većine životinja, što znači da su fosili relativno rijetki u poređenju sa životinjama. To otežava razumijevanje vremenskog slijeda evolucije samo na osnovu fosilnih dokaza.
Dr. Jamie Thompson iz Milnerova centra za evoluciju i dr. Santiago Ramírez-Barahona s Universidad Nacional Autónoma de México analizirali su evolucijska stabla koja su generisali na osnovu mutacija u DNK sekvencama porijeklom iz 73 000 živih vrsta cvjetnica (angiospermi).
Koristili su složene statističke metode i modele “rođenje-smrt” kako bi procijenili stope izumiranja kroz geološko vrijeme.
Dok fosilni zapisi pokazuju da su mnoge vrste nestale, loze kojima pripadaju, poput porodica i redova, preživjele su dovoljno da procvjetaju a potom i dominiraju na planeti. Od oko 400 000 biljnih vrsta koje danas žive približno 300 000 njih su cvjetnice.
Analize molekularnog sata sugerišu da je velika većina recentnih porodica angiospermi postojala prije K-Pg događaja, uključujući pretke orhideja, magnolije i metvice – sve te vrste su dijelile Zemlju s dinosaurima.
Dr. Jamie Thompson je rekao: “Nakon što je većina vrsta na Zemlji izumrla u K-Pg razdoblju angiosperme su iskoristile prednost, slično kao što su sisari počeli dominirati nakon dinosaura, i sada gotovo sav život na Zemlji ekološki ovisi o cvjetnicama. ”
Šta je onda učinilo cvjetnice dovoljno otpornim da prežive uprkos tome što su nepokretne i oslanjaju se na sunce kao izvor energije?
Dr. Ramírez-Barahona pojašnjava: “Cvjetnice imaju izvanrednu sposobnost prilagođavanja. Koriste različite mehanizme za raspršivanje sjemena i oprašivanje, neke su duplicirale svoje cijele genome, a druge su razvile nove načine fotosinteze.”
“Ova ‘snaga cvijeća’ je ono što im je istinski pomoglo da prežive u prirodi.”
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA