Banke i tvrtke za financijske usluge izdvajale su se učestalom objavom netočnih informacija o ekološki odgovornom poslovanju unatrag godinu dana, posebno u Europi, pokazalo je izvješće objavljeno u utorak.
Broj slučajeva netočnog izvješćivanja banaka i kompanija u financijskom sektoru o ekološki odgovornom poslovanju porastao je u 12-mjesečnom razdoblju zaključno s rujnom za 70 posto u odnosu na prethodnih 12 mjeseci, utvrdila je tvrtka za RepRisk. Europske financijske institucije odgovorne su za većinu slučajeva, a značajan dio ”ušminkanih” podataka uključivao je tvrdnje o fosilnim gorivima.
Od 148 slučajeva njih 106 zabilježeno je u europskim financijskim institucijama, navodi tvrtka za podatke o poštivanju ekoloških, društvenih i standarda korporativnog upravljanja.
Organizacije i kompanije koriste se “zelenom šminkom” i obmanjuju ulagače i potrošače tvrdnjama o održivom poslovanju kako bi poboljšale svoju reputaciju i poslovne rezultate.
“Više od 50 posto rizičnih incidenata ‘zelene šminke’, vezanih za klimu, spominje fosilna goriva ili povezuje financijsku instituciju s naftnom i plinskom tvrtkom. Incidenti nisu izolirani i regulatori su sve svjesniji razmjera problema”, ističu u RepRisku.
Regulatori Europske unije rekli su u lipnju da su banke, osiguravatelji i investicijske tvrtke u svim zemljama članicama dovodile ulagače u zabludu tvrdnjama o održivom poslovanju.
Praksa je najraširenija u naftom i plinskom sektoru, a na drugom je mjestu po broju incidenata sektor bankarskih i financijskih usluga, utvrdio je RepRisk.
‘Zelena šminka” općenito je sve raširenija pojava, ističu.
Netočni podaci o ekološki odgovornom poslovanju činili su četvrtinu “incidenata”, izračunali su.
Još je veći udio netočnih tvrdnji o društveno odgovornom poslovanju, koje su činile trećinu ukupnog broja “incidenata”.
Kompanije se pokušavaju prikazati u povoljnom svjetlu zamagljivanjem društvenih problema, poput kršenja ljudskih prava i utjecanja poslovanja na lokalne zajednice.
“Obmanjujuća komunikacija o ekološkim i društvenim temama koči napredak prema zajedničkim ciljevima i istodobno narušava povjerenje potrošača i investitora”, upozorava RepRisk.
(Hina)