Ultra-prerađena hrana dobija oznaku izazivanja ovisnosti

Označavanje neke hrane kao potencijalno “ovisne” moglo bi pomoći ljudima da promijene prehranu, rekli su naučnici, budući da procjene pokazuju da bi se svaka sedma odrasla osoba i svako osmo dijete moglo “navući” na industrijski visoko prerađenu hranu (UPF).

Istraživači su kazali da bi način na koji neki ljudi konzumiraju hranu bogatu mastima i ugljikohidratima mogao “ispuniti kriterije za dijagnozu poremećaja ovisnosti”, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.

Ponašanja koja zadovoljavaju taj kriterij su, između ostalih, intenzivna žudnja, simptom odvikavanja, manja kontrola nad unosom i nastavak upotrebe unatoč posljedicama poput pretilosti, poremećaja prejedanja, lošijeg fizičkog i mentalnog zdravlja te nižeg kvaliteta života, navode istraživači.

Tim međunarodnih istraživača ukazuje na analizu 281 studije iz 36 različitih zemalja, koja pokazuje da se “ovisnost o ultra-prerađenoj hrani” javlja kod 14 posto odraslih i 12 posto djece.

Naučnici kažu da bi označivanje neke hrane visokim udjelom ugljikohidrata i masti kao “ovisničke” potencijalno moglo poboljšati zdravlje kroz promjene društvenih i kliničkih politika.

“Priznavanjem da određene vrste prerađene hrane imaju svojstva tvari koje stvaraju ovisnost, mogli bismo pomoći u poboljšanju globalnog zdravlja”, rekla je Ashley Gearhardt, autorica članka i profesorica psihologije na Univerzitetu Michigan u SAD-u.

To bi, također, potaknulo više istraživanja u tim područjima, napominju autori.

S obzirom na to koliko je ta hrana rasprostranjena – čini 58 posto kalorija koje se konzumiraju u Sjedinjenim Američkim Državama – postoji toliko toga što ne znamo”, naglasila je koautorica Alexandra DiFeliceantonio, docentica na Institutu za biomedicinska istraživanja Fralin u SAD-u.

Autori rada, koji je objavio The BMJ, dali su primjer porcije lososa i čokoladice – losos ima omjer ugljikohidrata i masti otprilike 0 prema 1; nasuprot tome, čokoladica ima omjer ugljikohidrata i masti 1 prema 1, što čini se povećava potencijal ovisnosti o hrani.

“Ta kombinacija ima drugačiji učinak na mozak”, dodala je DiFeliceantonio.

Istraživači iz SAD-a, Brazila i Španije ističu da “rafinirani ugljikohidrati ili masti izazivaju slične niveo izvanstaničnog dopamina u moždanom striatumu kao one koje se vide kod supstanci koje izazivaju ovisnost poput nikotina i alkohola”.

“Hrana koja sadrži visok nivo rafiniranih ugljikohidrata ili dodanih masti jak je kandidat za tvar koja izaziva ovisnost”, dodaju.

Prehrambeni aditivi također mogu pridonijeti “ovisnosti o UPF-ovima”, rekli su.

Iako aditivi, koji se dodaju hrani zbog okusa i kako bi “poboljšali osjećaj u ustima”, sami po sebi vjerovatno neće izazvati ovisnost, mogli bi “postati snažni pojačivači učinaka kalorija u crijevima”, napisali su.

(Agencije)