Na njemačkom tržištu rada sve bolje napreduje integracija doseljenika koji smiju raditi u toj zemlji. To je glavni zaključak aktuelnog Izvještaja o migracijama OECD-a (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj) za 2022. godinu.
Stopa zaposlenosti je među doseljeničkom populacijom krajem prošle godine porasla za 1,5 posto u odnosu na godinu dana ranije – te je iznosila 69,8 posto. Po navodima jednog od autora studije OECD-a Thomasa Liebiga, to je najbolja vrijednost ikada zabilježena u posljednjih 20-tak godina, otkako se prikupljaju i analiziraju odgovarajući podaci. Stopa zaposlenosti kod osoba koje su rođene u Njemačkoj po navodima OECD-a iznosi 78,9 posto.
Trend porasta stope zaposlenosti među migrantima OECD nije registrirao samo u Njemačkoj. U svih 36 zemalja članica te organizacija (s iznimkom Poljske) porastao je broj radno aktivnih doseljenika, javlja Deutsche Welle.
Kao razlog za napredak po pitanju integracije, OECD smatra ponajprije činjenicu da na tržištima rada brojnih zemalja članica vlada napeta situacija, odnosno postoji deficit radne snage. Upravo zbog velike nestašice radne snage, odnosno stručnjaka, brojne države pokušavaju raznim mjerama poboljšati integraciju doseljenika na tržištu rada. U Njemačkoj radna migracija je još uvijek od relativno malog značaja: naime, po navodima OECD-a samo 14 posto ljudi koji su ciljano došli u Njemačku, došli su kako bi tamo i radili.
Stručnjakinje i stručnjaci OECD-a su mišljenja kako postoji veliki prostor za napredak situacije po pitanju bolje radne integracije doseljenica, pogotovo onih žena koje imaju i djecu. Stopa zaposlenosti doseljenica koje su majke u Njemačkoj iznosi 42 posto, što je za 31 posto manje od majki koje su rođene u Njemačkoj. Kao razlog za takvo stanje, studija OECD-a, između ostalog, navodi činjenicu da migrantice u pravilu ranije postaju majke, što im onda otežava pristup tržištu rada u zemlji u kojoj žive.
Jedan od autora studije Thomas Liebig upravo u tom segmentu vidi „ogroman potencijal” za tržište rada. Kada bi se uspjelo reducirati taj „Gender Gap”, kako ga nazivaju stručnjaci, to bi značilo da bi oko pola miliona novih osoba bilo aktivno na njemačkom tržištu rada, tvrdi on. Migraciju i posebno integraciju se zato mora „intenzivnije posmatrati upravo iz porodične perspektive”, naglašava Liebig.
Autori studije su u zemljama OECD-a u 2022. zabilježili više od šest miliona takozvanih trajnih doseljenika, dakle ljudi koji su se trajno preselili u neku drugu državu. To je dosadašnji rekord za zemlje OECD-a, tvrdi se. Osim toga, oni podsjećaju i na znatan broj izbjeglica iz Ukrajine – do sredine 2023. u članicama OECD-a je bilo zabilježeno oko 4,7 miliona izbjeglih iz te zemlje.
Što se tiče Njemačke, OECD kaže da je u tu zemlju u 2022. stiglo 641.000 migranata. U toj statistici nisu uključene izbjeglice iz Ukrajine. Njemačka je od 2021. prihvatila više od milion ukrajinskih izbjeglica.
Većina trajnih doseljenika je u 2021. stigla iz članica Evropske unije: Rumunjske, Poljske i Bugarske, tvrdi OECD. Nakon njih slijede Sirija, Turska i Afganistan. I u 2022. je dominirala migracija na osnovu slobode kretanja unutar Evropske unije – polovina trajnih doseljenika je dakle stigla upravo iz drugih EU-članica, kaže OECD, prenosi Deutsche Welle.
Druga po veličini grupa doseljenika spada u kategoriju „humanitarne migracije”, precizirao je OECD. To su ljudi koji bježe od ratova poput onog u Ukrajini.
(Fena)