Udruženje građana Obojena klapa, u saradnji sa Federalnim ministarstvom kulture i sporta i Zavodom za zaštitu spomenika, organizovalo u prostorijama Ministarstva u Sarajevu panel diskusiju o temi „Murali i grafiti – zidno slikarstvo ili otpor normama“.
Panel diskusija upriličena je u okviru programa obilježavanja “Dana europskog naslijeđa 2023”.
Tema panel diskusije bila je murali i grafiti, odnosno pojmovi i definicije, utjecaji na dobra kulturno – povijesne baštine, postojeća zakonska regulativa, a, također će se diskutovati o djelovanju i mjerama koje obuhvataju edukaciju, prevenciju i mjere kažnjavanja.
Cilj panel diskusije je da se definiraju konkretne aktivnosti institucija, organizacija i građana kako bi se očuvala baština grada u kojoj bi bilo prostora za murale pa i za grafite.
Neki od sudionika panela bili su predstavnici Obojene klape & Festivala fasada, Street art festivala Mostar, Adnan Hamidovic Frenki, predstavnici Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo te Grada Sarajeva.
Benjamin Čengić iz Udruženja Obojena klapa, između ostalog, je podsjetio na istorijat grafita. Tako se prvim grafitom može smatrati grafit pronađen u Argentini nastao između 13 i devet hiljada godina prije nove ere. Savremeni angažirani grafit pojavio se prvi put sedamdesetih godina u SAD.
Izvršni funkcioner u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine Mirzah Fočo smatra da je današnji panel pozitivna aktivnost.
– Murali predstavljaju nešto što je odraz današnjica. To je jedna nova vrsta umjetnosti i smatram da ne bi ih trebalo zabraniti. Naravno, u svemu se mora poštovati mjera i na određenim zaštićenim prostorima koji su od izuzetne vrijednosti, ne treba omogućavati ove aktivnosti – smatra Fočo.
On je također kazao da bi se u narednoj fazi trebali definirati prostori na kojima je moguće izvesti murale, grafite.
Stručni savjetnik za zaštitu spomeničkog naslijeđa Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno- historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo Mirha Šabanović smatra da je ova tema izuzetno važna.
Ona je istakla da je Zavod već 2018. izradio elaborat „Grafiti, murali na fasadama“. Cilj je bio da se na neki način izvrši mapiranje, da se detektuje na kojim sve objektima od kulturno-historijskog značaja se nalaze grafiti i murali u cilju suzbijanja negativnih pojava, ali i prepoznavanja značaja ove umjetnosti.
Šabanović je podsjetila da i Povelje ICOMOS-a i UNESCO-a ukazuju na značaj ovog vida umjetničkog izražavanja .
Muzičar, ulični umjetnik, autor murala i grafita Adnan Hamidovic Frenki smatra da su murali i umjetnost i iskazivanje stava.
-Mislim da su murali koktel emocija i stavova. Prije svega kad pričamo o muralima imam u glavi sliku jednog zida, jene velike površine. Možda čak i jednu cijelu stranu zgrade koja je oslikana i to mislim da doprinosi i tom objektu i okolini. Da grad čini ljepšim. Ujedno, može da šalje i neku dublju poruku,a može da služi i samo kao ukras. To je jedna vrsta zidne umjetnosti koja obogaćuje gradove i sredine – smatra Adnan Hamidovic Frenkie, te dodaje da se na univerzitetima u svijetu izučava i umjetnost murala.
(FENA)