Tokom novembra u zdravstvenim krugovima se zdravstveni fokus stavlja na podizanje svijesti javnosti o zaštiti zdravlja muškaraca.
Cilj cijele globalne kampanje je potaknuti mušku populaciju na redovne preglede kako bi se bolest otkrila na vrijeme, te bi se pravovremeno i izliječila jer prevencija je ključ dobrog zdravlja.
Kako ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), fokus je na zdravstvenim problemima kao što su rak prostate i rak testisa, ali i na često zanemarenim poteškoćama vezanim uz mentalno zdravlje i samoubistvima.
Rak prostate je među vodećim malignim oboljenjima kod muškaraca. Prema podacima na drugom mjestu je po incidenci, a peti kao uzrok smrti muškaraca širom svijeta.
– Prema dostavljenim prijavama oboljelih od maligne neoplazme, na području Zeničko-dobojskog kantona u 2020. godini, rak prostate se nalazio na četvrtom mjestu sa učešćem od tri posto u strukturi ukupnog broja novootkrivenih malignih neoplazmi (20 prijavljenih malignih neoplazmi prostate). U 2021. godini broj prijavljenih malignih neoplazmi prostate iznosio 31, dok je u toku 2022. godine broj prijavljenih malignih neoplazmi prostate iznosio 43 – ističe dr.spec. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja i prevenciju bolesti u INZ.
Rizik od raka prostate raste sa godinama i najčešće se dijagnosticira kod muškaraca starijih od 50 godina. Također je češći kod muškaraca koji imaju historiju raka prostate u porodici, kod muškaraca koji su imali češće spolne infekcije i hronični prostatitis. U genezi mnogih oboljenja, pa i kod raka prostate, značajan faktor je stil života. Obično se nezdrava ishrana, konzumiranje alkohola i duhana i manjak fizičke aktivnosti kumulativno negativno odražavaju na zdravstveno stanje.
Rak prostate nema značajniju simptomatologiju u ranim stadijima. Sa godinama se počinju javljati određeni simptomi vezani za mokrenje o kojima muškarci nerado pričaju kao što su otežano uspostavljanje mokrenja, učestalo mokrenje, posebno noću, osjećaj da se mokraćna bešika nije ispraznila poslije mokrenja, isprekidan mlaz prilikom mokrenja ili erektilna disfunkcija.
– Urološki pregled treba obaviti iza 45. godine i ponoviti ga svake tri godine. Poželjno je obaviti pregled urina i krvi radi otkrivanja upalnih procesa i određivanje PSA (prostata specifični antigen) kao i digitorektalni pregled – ističe dr. Kuduzović.
Rak testisa češće se javlja kod mlađih muškaraca, najčešće (u više od 80 posto slučajeva) prije 50-te godine života. U usporedbi s drugim vrstama raka, prognoza je vrlo dobra – petogodišnje preživljenje procjenjuje se na oko 95 posto. Važno je redovno (jednom mjesečno) pregledati testise i posjetiti ljekara ukoliko primijetite bilo kakvu promjenu ili kvržicu – liječenje raka testisa otkrivenog u ranom stadiju, pa čak i uklanjanje jednog testisa, najčešće ne utječe na seksualni život ili plodnost.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane je u saradnji sa Asocijacijom studenata medicinskih fakulteta u BiH (BoHeMSA) i Medicinskim fakultetom Univerziteta u Zenici i ove godine organizovao prepoznatljivi i tradicionalni projekt “Plavi novembar”.
Cilj projekta je podizanje svijesti o muškom zdravlju i prevenciji bolesti koje pogađaju mušku populaciju, sa naglaskom na karcinom testisa i prostate.
U utorak je organizovan štand sa kojeg su studenti Medicinskog fakulteta građanima dijelili edukativni materijal i razgovarali o važnosti prevencije karcinoma testisa i prostate.
Za sutra je u sali Kampusa Univerziteta u Zenici planiran tradicionalni turnir u malom nogometu za sve studente Univerziteta u Zenici, a u Centru za mlade Zenica će biti održan kviz za studente Medicinskog fakulteta.
Odjeljenje za promociju zdravlja i prevenciju bolesti INZ-a do kraja sedmice provodi javnozdravstvenu kampanju čiji je cilj podizanje svijesti javnosti o muškom zdravlju, te redovnih preventivnih pregleda važnih za očuvanje muškog zdravlja.
Na raspolaganju su magistar nutricionizma i medicinska sestra, a muškarci koji se odluče i prijave na besplatne preventivne preglede moći će izmjeriti krvni tlak i šećer u krvi, obaviti antropometrijska mjerenja (mjerenje tjelesne težine i visine, obima struka i bokova, analizu prehrambenih navika, te dobiti savjete nutricioniste o poboljšanju prehrambenih navika, kao i savjete i preporuke za dalje postupanje na osnovu rezultata mjerenja.
– Promjena prehrambenih i životnih navika te redovni preventivni pregledi osnov su prevencije brojnih hroničnih oboljenja – poručuju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane (INZ).
(FENA)