Obrazovna, znanstvena i kulturna organizacija UN-a (UNESCO) uvrstila je umjetnost talijanskog opernog pjevanja na popis nematerijalne svjetske baštine, prenosi danas BBC. Talijanska opera stara je četiri stoljeća i poznata je po stapanju kostima, drame i glazbe, a razvila se krajem 1500.-tih i početkom 1600.-tih godina u Firenci, na dvoru obitelji Medici.
Nakon raznih eksperimenata s glazbenim kazalištima u 16. stoljeću, opera nastaje oko 1600. godine u Firenci osnivanjem akademije koja promiče inovativnu kombinaciju pjevanog teksta i glazbe. Talijanska opera tipično uključuje zapletene radnje, detaljnu scenografiju i vhunsko pjevanje.
Operno talijansko pjevanje se tako pridružuje vještini spravljanja pizze i penjanju vrhova u Alpama. “Ovo je službena potvrda onoga što smo već znali: operno pjevanje je svjetska izvrsnost”, rekao je talijanski ministar kulture Gennaro Sangiuliano.
Neke od najvećih svjetskih opernih arija potječu iz Italije
UNESCO je opisao talijansku operu kao “fiziološki kontroliran način pjevanja koji obogaćuje snagu glasa u akustičkim prostorima poput crkava i amfiteatara”. Operna umjetnost također promiče “kolektivnu koheziju društvenog i kulturnog sjećanja” te služi kao “sredstvo slobodnog izražavanja i međugeneracijskog dijaloga”, dodaje UN-ova organizacija u svom obrazloženju.
Neke od najvećih svjetskih opernih arija potječu iz Italije i skladali su ih talijanski skladatelji. Prvim velikim opernim skladateljem smatra se Talijan Claudio Monteverdi, koji je živio od 1567. do 1643.
Francuz Stephane Lissner, aktualni ravnatelj napuljskog Teatra San Carlo, otvorenog 1737. podsjeća da je to najstarija operna kuća na svijetu. Njezinu je izgradnju naručio burbonski kralj Karlo VII. koji je Napulju želio dati veličanstveno kazalište da bi gradu osigurao zavidnu umjetničku ostavštinu.
“Proučite li povijest opere u 18. stoljeću, ustanovit ćete da je samo u Napulju tada nastalo 400 novih skladbi”, rekao je Lissner. Južni je talijanski grad tada bio glavni grad Napuljske kraljevine pod vladavinom Burbonaca. Za njega, izvedba opere na talijanskom među ljubiteljima opere izaziva najveće emocije.
“Ne stavljajući u drugi plan svoje kolege ili francuske i njemačke skladatelje…, mislim da talijanska pjesma ima nešto dodatno, a to je sposobnost izražavanja emocija kao što nitko drugi ne može”, rekao je Lissner ranije u očekivanju odluke UNESCO-a.
U svibnju prošle godine, tadašnji ministar kulture Dario Franceschini je rekao da je opera jedan od “najautentičnijih i najoriginalnijih kulturnih izričaja Italije” koji se proširio svijetom.
Diljem Italije trenutno je otvoreno oko 60 opernih kuća, najviše u svijetu
Podsjetio je na dirljive scene iz ukrajinskoga grada Odese u ožujku, netom nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada su stanovnici izašli na ulicu pjevajući “Va, pensiero”, ariju zbora židovskih sužnjeva iz Verdijeva ‘Nabucca’.
Tada je ustvrdio kako je to “još jedan dokaz da je talijansko operno pjevanje sastavni dio svjetskoga kulturnog nasljeđa, koje pruža svjetlost, snagu i ljepotu u najmračnijim trenucima”. Talijanski list La Repubblica ističe da vijest stiže uoči tradicionalne inauguracije sezone 2023-24 u milanskoj operi La Scali.
Diljem Italije trenutno je otvoreno oko 60 opernih kuća, najviše u svijetu. Operne pjevače, poput tenora iz 20. stoljeća Luciana Pavarotiija, se štuje kao velike zvjezde. “Italija je drugačija, talijanska kazališta i operne kuće su drugačije… i ako uđete u sela – to čak i nisu gradovi – naći ćete ondje mala kazališta”, rekao je Lissner.
(Hina)