Aktivisti smatraju neprihvatljivim da su u registru ugovora zastupljena i privredna društva protiv čijih odgovornih lica su podnošene krivične prijave za višemilionske zloupotrebe službenog položaja i utaje, pa čak podignute i potvrđene optužnice za ta ili druga krivična djela.
Prema mapi aktivnih ugovora u vodotocima na području Republike Srpske u 2024. godini, vodne saglasnosti za vađenje riječnog materijala, odnosno eksploataciju šljunka do 01.03.2024. godine imala su 33 privredna društva na ukupno 49 lokaliteta. Jednom preduzeću je sa tim datumom istekao ugovor u vodotoku Vrbasa u Laktašima, tako da ih je trenutno 32.
Mapu su sačinili aktivisti neformalne grupe građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj“, a iz ove NGG preciziraju da je aktivno u vodotoku rijeke Bosne 17 lokaliteta, Drine 15, Vrbasu pet, Savi tri, Ukrini i Uni po dva, te po jedan lokalitet u vodotocima Velike Usore, Sane i Sušice.
Od šljunkarskih preduzeća koja „dominiraju“ po broju ugovora je na vrhu i dalje „Martić Inter-copp“ d.o.o. Modriča, za koje su aktivisti koji se zalažu za uređene vodotoke u ovom entitetu i bore protiv nelegalne eksploatacije šljunka u više navrata ukazivali da mu je Javna ustanova „Vode Srpske“ poslove na sedam lokaliteta u vodotoku rijeke Bosne na području Modriče, Vukosavlja i Šamca dodijelila bez objavljenog javnog tendera.
„Dok su u Hrvatskoj vađenje šljunka i pijeska sveli na najmanju mjeru, a u Crnoj Gori se poslovi bez javnog poziva mogu dodijelili najduže do 15 dana, u RS su „Vode“ dale poslove po, za nas inače diskriminarajućem Pravilniku, na tri godine. Količinu od 1.745.848 metara kubnih „Martić Inter-copp“ trebao je platiti minimalnih 1,55 KM po kubiku. Poslove čišćenja i produbljivanje korita dobilo je 22.03.2022. godine i trebali su ih završiti do 14.03.2025. godine. Međutim, raspolažemo informacijama da je godinu i više prije završetka tih poslova, iz nepoznatih razloga i nelogično, modričkom preduzeću produžen ugovor čak do 31.12.2026. godine“ – iznoseći podatke, izražavaju čuđenje iz pomenute neformalne grupe građana.
Aktivisti smatraju neprihvatljivim da su u registru ugovora zastupljena i privredna društva protiv čijih odgovornih lica su podnošene krivične prijave za višemilionske zloupotrebe službenog položaja i utaje, pa čak podignute i potvrđene optužnice za ta ili druga krivična djela.
„Navodimo primjer preduzeća „Darko komerc“ iz Laktaša koje ima važeću vodnu saglasnost i ugovor za vađenje i dislokaciju riječnog materijala u vodotoku Vrbasa na području Laktaša do 31.07.2024. godine. A, protiv tog preduzeća krivičnu prijavu krajem prošle godine podnio je MUP RS, sa sumnjama da je nezakonitom eksploatacijom i prodajom šljunka pribavljena protivpravna imovinska korist u iznosu od 5,04 miliona KM. Drugi primjer je derventsko preduzeće „Drvoprerada Đurić“, koje ima vodnu saglasnost i aktivni ugovor sa JU “Vode Srpske” za poslove u vodotoku Ukrine do 01.06.2024. godine. Protiv odgovornog lica u tom preduzeću Pere Đurića je OJT Doboj podiglo optužnicu 27.12.2022. godine, po kojoj se sumnjiči da je učinio produženo krivično djelo Nezakonito postupanje u privrednom poslovanju u sticaju sa produženim krivičnim djelom Protivzakonito zauzimanje i eksploatacija prirodnih bogatstava i dobara od opšteg interesa. Šteta za koju se sumnjiči je 2,7 miliona KM, a optužnica je potvrđena od strane Osnovnog suda u Doboju 10.07.2023. godine” – navode aktivisti.
Sumnjaju, kako ističu, da su u pozadini svega mogući kriminal i korupcija, da vlasti pogoduju privilegovanim preduzećima u obezbjeđenju ugovora za eksploataciju šljunka, da se poslovi dodjeljuju privrednim društvima prvenstveno da bi se bavila djelatnošću eksploatacije i prodaje šljunka, što nije smisao i u skladu sa Zakonom o vodama RS. Posljedice su da su višegodišnjim izvlačenjem šljunka stvoreni krateri na lokalitetima na kojima se radovi ponavljaju iz godine u godinu, a da je pravdanje nadležnih za upravljanje vodotokom da se poslovi dodjeljuju da bi se produbljivalo i čistilo korito rijeka radi povećanja proticajnog profila i smanjenja rizika od poplava samo prazna priča. Još praznija, kažu aktivisti, je da je značajna korist od ubiranja naknada za eksploatisani šljunak za budžet RS i lokalnih zajednica.
Izvor: Antikorupcija.info