Saopštenje za javnost:
“Znamo da je Zakon trenutno u procesu javnih rasprava, stoga pozivamo sve građane i građanke da se uključe u proces komentarisanja ovog zakona kako bi on bio što bolji i da takav bude u konačnici usvojen”, poručila je pravnica Aarhus centra u BiH, Nina Kreševljaković.
Resursni Aarhus centar u BiH je 29.02. ispred Parlamenta FBiH održao mirne proteste za Zakon o šumama FBiH. Ovo su bili četvrti po redu protesti od decembra prošle godine, ali svakako ne i posljednji. Podsjećamo, Zakon o šumama FBiH ne postoji već 15 godina, što dovodi u pitanje opstanak šuma i šumskog zemljišta, zbog negativnih posljedica nekontrolisane sječe. Zakon koji bi štitio šume FBiH nemamo jer ne postoji politička volja da se isti usvoji. Na ovaj način svako gospodari šumom gdje i kada to poželi.
Šta mogu učiniti građani i građanke Federacije Bosne i Hercegovine?
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva pripremilo je i stavilo na javnu raspravu Zakon o šumama u Federaciji BiH.
Posljedice antropogenog djelovanja na naše prirodno bogatsvo, šume, zaista mogu biti nesagledive. Stoga, pozivamo građane i građanke da uz našu pomoć komentarišu Zakon o šumama FBiH, kako bi se unaprijedio tekst Zakona koji će zaista predstavljati štit za šume.
Dakle, apelujemo na građane da iskoriste naše primjedbe i komentare na tekst Zakona o šumama u FBiH, te iste dostave najkasnije do 20.03.2024. godine, elektronski, putem propisanog obrasca na e-mail: sektorzasumarstvo@fmpvs.gov.ba ili u pisanoj formi na adresu: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ul. Hamdije Čemerlića br. 2, 71000 Sarajevo.
Podsjećamo, Aarhus centar u BiH zajedno sa stručnjacima sa Pravnog i Šumarskog fakulteta izradio set amandmana na Nacrt Zakona o šumama FBiH. Sada je pravo vrijeme da djelujemo i zajedno kreiramo Zakon po mjeri naših šuma.
Zašto nam je šuma važna?
Hornsmann je kazao: “Voda je krv krajolika, a šuma je njegovo srce”.
Kada šumu posmatramo kroz njenu hidrološku ulogu možemo primijetiti da ona uravnotežuje vodne odnose u prostoru. Ona ublažava pojavu visokih vodnih valova i osigurava ravnomjerno doticanje vode u izvorišta. Šumsko tlo ima ključnu ulogu u očuvanju čistoće oborinskih i poplavnih voda, gdje vode koje prolaskom kroz rahlo i živo šumsko tlo bivaju mehanički, biološki, a djelom i hemijski pročišćene. Kroz prirodni proces filtracije vode u šumi, ona postaje pitka dok prolazi kroz tlo u podzemne tokove, te se na površini pojavljuje kao izvorište i pritoka vodotoka. Međutim, savremena tehnologija, nesavjesno gospodarenje šumom i šumskim zemljištem i otpad opterećen otrovima ozbiljno ugrožavaju ovaj dragocjeni ekosistem, narušavajući ravnotežu između vode i šuma.
Dakle, da bismo imali pitku vodu potrebna nam je i šuma, da bismo imali bogato i plodonosno tlo i za to nam je potrebna šuma, da bismo se zaštitili od poplava potrebna nam je šuma, životinjama su šume prirodni habitat. Pa zašto se prema njoj ophodimo kao da ona nas treba a ne mi nju?
Koja je problematika narativa Vlade FBiH u kontekstu šuma?
Nazvati šumu šikarom zato što finansijski nema vrijednost ukazuje na manjak ozbiljnosti i upućenosti u ovu stručnu oblast. Samo zato što nešto nije ekonomski isplativo, ne znači da nema vrijednost i da zaslužuje biti riječima i djelima degradirano u najniži rang. Vratimo se par rečenica iznad, šuma ima svoje prirodne procese i danonoćno vrijedno radi za sve nas, pa i Vladu FBiH koja je naziva šikarom. A da ona jeste šikara zahvatio bi nas problem čestih poplava, erozije tla tj. klizišta, ne bismo imali čist zrak i ne bismo imali pitku vodu.
Pa reci nam Vlado, koliko je ekonomski isplativo da imaš društvo koje kolektivno obolijeva od raznih zloćudnih tumora zbog veoma loše kvalitete zraka u gradovima širom Federacije? Možeš li ti o, Vlado da pročišćavaš zrak i filtriraš oborinske vode?
Kontakt:
Azra Šehić-Kustura, PR projekta Prekini lanac korupcije: “Zaštitimo šume”
e-mail: azra.sehick@aarhusbih.ba
Saopćenje je rađeno u okviru projekta Prekini lanac korupcije:“Zaštitimo šume!” koji je dio šireg programa “Podrška građanima u borbi protiv korupcije” implementiranog od strane CCI uz finansijsku podršku USAID”. Sadržaj saopćenja je isključiva odgovornost Resursnog Aarhus centra i ne mora nužno održavati stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.