Glavno pitanje je, naglašavaju: ko je dao dozvolu za prostor koji je zakonom zaštićeno područje
Nakon odrona kamenoloma u mostarskom naselju Bijela, velika količina kamena završila je u rijeci. Ovaj događaj, aktuelizovao je pitanje nepoželjnih uticaja na okoliš, prilikom miniranja u kamenolomu. Koliko brinemo o zaštiti okoliša, koje su moguće posljedice obrušavanja, te šta nadležni poduzimaju, istražila je novinarska ekipa BHRT-a.
Priroda je još jednom pokazala svu svoju moć i snagu. Za samo par sekundi napravio se krater ogromnih razmjera a visoke stijene završile su u vodi i nanijele ogromnu i nepovratnu štetu eko sistemu tog dijela prirode.
Stijene koje su u vodi napravile su fizičku barijeru koja onemogućuje ribama da se slobodno kreću na tom području, upozoravaju ekolozi. Budući da je to područje krša, utjecat će to, dodaju, i na samu kvalitetu vode.
-Samim tim dolazi do upita šta to mi jedemo, koliko je ta riba ispravna, je li ona zdrava… Vlasti su se jednostavno morale da pozabave ovim pitanjima i da preispitaju svoje odluke – kaže Oliver Arapović, predsjednik Ekološke udruge “Majski cvijet”.
-Danas mještane i građane grada Mostara interesuje da nam jednom pokažu gdje su ta i kad su ta istraživanja vršena i iznenađuje nas kako gradske kantonalne i federalne vlasti šute po pitanju toga, zatvaraju oči, slobodno mogu reći da bi samo udovoljili nekom da bi neko radio i zarađivao sebi milione – rekao je Aner Omanović, predsjednik Eko udruge “Kuti”.
Ovakvi kamenolomi, mišljenje je stručnjaka, ne bi se trebali praviti u blizini rijeka i jezera, doslovno u koritu. Glavno pitanje je, naglašavaju: ko je dao dozvolu za prostor koji je zakonom zaštićeno područje. Također smatraju da je studija za okoliš trebala biti plod istraživačkih aktivnosti, i to stručno naučnih, a ne prepisivačkih, jer je, navode ovdje očito riječ o elaboratu opće namjene.
-Neko bi morao krivično odgovarati zato što je mimo zakona, mimo plana dozvolio da se tu eksploatiše šljunak, a drugi je problem način na koji se to eksploatisalo, pa je došlo do te havarije, to je jedno nestručno ponašanje bez prisustva geologa i stručnih ljudi, to je havarija koja je nastala ljudskim neznanjem i ljudskom nebrigom – rekao je Sead Pintul, urbanista i planer.
-Očito je da ovdje neko treba snositi odgovornost, međutim ovdje treba iznaći ko je odgovoran, a iznalaženje odgovorne osobe mogu samo učiniti eksperti iz ove oblasti – kaže Muriz Spahić, doktor geografskih nauka.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma uputilo je dopis Vladi HNK u kojem traže hitnu informaciju o pravnom statusu subjekta koji je izvodio radove i miniranje terena, kao i dokaze o izvršenom inspekcijskom nadzoru i razlozima koji su doveli do incidenta. Iz MUP-a HNK-a kazali su da će se po okončanju kriminalističke istrage znati kako je došlo do odrona, i kolika je materijalna šteta.