„Zločin protiv divljih životinja nanosi neopisivu štetu prirodi, a takođe ugrožava egzistenciju, javno zdravlje, dobro upravljanje i sposobnost naše planete da se bori protiv klimatskih promjena“, rekla je Ghada Vali, izvršna direktorica UN-ove Kancelarije za drogu i kriminal (UNODC)
“Svetski izveštaj o zločinima protiv divljih životinja” je treći ovakav izvještaj i razmatra sve vidove borbe protiv krivolova širom svijeta. Iako postoje pozitivni znaci da je trgovina nekim kultnim vrstama smanjena, uključujući slonove i nosoroge – zahvaljujući razbijanju velikih mreža trgovine i suzbijanju tražnje na ključnim tržištima – ukupna slika je i dalje sumorna za hiljade zaštićenih biljaka i životinja.
Obim i šteta
Zločin protiv divljih životinja ima dubok globalni uticaj čije posljedice nisu uvijek jasno shvaćene, insistira UNODC.
Najnoviji podaci o zapijenjenim vrstama kojima se trgovalo od 2015. do 2021. godine u 162 zemlje i teritorije ukazuju na to da ilegalna trgovina utiče na otprilike 4.000 biljnih i životinjskih vrsta od kojih je oko 3.250 na listi pod Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES). Tokom izvještajnog perioda, organi za sprovođenje zakona zaplijenili su 13 miliona predmeta ukupne težine više od 16.000 tona.
Uprkos značajnoj ulozi u pokretanju izumiranja brojnih rijetkih vrsta kao što su orhideje, sukulenti, gmizavci, ribe, ptice i sisari, trgovina divljim životinjama često ostaje neprimjećena od strane javnosti, navodi se u izvještaju.
Na primjer, vjeruje se da je ilegalno sakupljanje radi trgovine dovelo do nedavnog izumiranja nekoliko vrsta sočnih biljaka u Južnoj Africi. Takođe je izazvalo značajno smanjenje broja rijetkih orhideja, a novootkrivene vrste brzo su bile na meti krivolovaca i kupaca.
Pored toga što direktno ugrožava populacije vrsta, trgovina divljim životinjama može poremetiti delikatne ekosisteme i njihove funkcije, posebno podrivajući njihovu sposobnost da ublaže klimatske promjene.
Štaviše, stručnjaci za zdravlje ljudi i životinja su posljednjih decenija dosljedno izražavali zabrinutost zbog rizika od bolesti povezanih sa trgovinom divljim životinjama. Ova zabrinutost obuhvata direktan prenos bolesti na ljude sa živih životinja, biljaka i proizvoda divljih životinja, kao i šire prijetnje populaciji divljih životinja, ekosistemima i sistemima proizvodnje hrane.
Moćan neprijatelj
Analiza zaplijene preko 140.000 vrsta divljih životinja u saobraćaju od 2015. do 2021. otkriva zamršenu umješanost moćnih grupa organizovanog kriminala u eksploataciju krhkih ekosistema širom svijeta, od Amazona do Zlatnog trougla (široko obuhvata sjeveroistočni Mjanmar, sjeverozapadni Tajland i Laos). Transnacionalne kriminalne mreže učestvuju u različitim fazama trgovinskog lanca, uključujući izvoz, uvoz, posredovanje, skladištenje, uzgoj i prodaju kupcima.
Trgovci ljudima kontinuirano prilagođavaju svoje metode i puteve kako bi izbjegli otkrivanje i krivično gonjenje, iskorišćavajući regulatorne rupe i slabosti u primjeni, saopštio je UNODC. Korupcija dodatno pogoršava stanje biljaka i životinja, a zvaničnici često zatvaraju oči pred kršenjem zakona. Uprkos tome, slučajevi zločina protiv divljih životinja rijetko se procesuiraju po optužbama za korupciju, što omogućava počiniocima da izbjegnu kaznu.
„Da bismo riješili ovaj zločin, moramo da uskladimo prilagodljivost i agilnost ilegalne trgovine divljim životinjama. To zahtijeva snažne, ciljane intervencije kako na strani potražnje tako i na strani ponude u lancu trgovine“, rekla je Ghada Vali iz UNODC-a.
Ima nade
Nedavne analize ilegalne trgovine slonovima i nosorozima pokazale su da je sveobuhvatna strategija koja se bavi i potražnjom i ponudom dala dobre rezultate. Ali ovaj pristup se takođe mora kombinovati sa pojačanim fokusom na politiku, strožim tržišnim propisima i ciljanim akcijama za sprovođenje zakona protiv velikih trgovaca. Tokom protekle decenije došlo je do značajnog smanjenja krivolova, zaplijene i tržišnih cijena za ove vrste, stoji u izvještaju UNODC-a.