Viši sud u Londonu danas je odobrio osnivaču WikiLeaksa Jullianu Assangeu pravo na žalbu protiv izručenja u SAD, prenosi Reuters.
Assange se zbog zdravstvenog stanja danas nije pojavio pred sudom, ali su njegovi advokati poručili da ne bi trebalo da bude izručen SAD, koja ga sumnjiči za masovno curenje tajnih dokumenata, što bi potencijalno ugrozilo njegovo pravo na slobodu govora.
Dvoje sudija treba da se izjasne da li su zadovoljne uvjeravanjima SAD da Assange (52) može da se osloni na Prvi amandman američkog Ustava kojim se garantuje sloboda govora dok mu se sudi za špijuniranje, prenio je Reuters.
Assangeov pravni tim kaže da bi on mogao biti u avionu za SAD u roku od 24 sata nakon što sudije donesu odluku, ali i da bi mogao da bude biti pušten iz zatvora, ili da se opet nađe u njemu dok traje pravna bitka, prenosi Tanjug.
Assangeov advokat Edward Fitzgerald rekao je da sudije ne bi trebalo da prihvate uvjeravanje američkih tužilaca da bi Assange mogao da traži da se osloni na prava i da dobije zaštitu na osnovu Prvog amandmana zbog toga što američki sud nije obavezan da to poštuje.
“Mi kažemo da je ovo očigledno neadekvatna garancija”, rekao je Fitzgerald pred sudom.
Na suđenju se pojavila Assangeova supruga Stella sa njegovim bratom i ocem, ali se Assange nije pojavio iz zdravstvenih razloga, rekao je Fitzgerald.
Demonstranti su se u rano jutros okupili ispred suda u Londonu, držeći transparente i skandirajući “Sloboda za Julliana Assangea”.
Na jednom transparentu upućenom američkom predsedniku Josefu Bidenu piše “Pusti ga, Jo”.
Wikileaks je objavio stotine hiljada povjerljivih američkih vojnih dokumenata o ratovima SAD u Avganistanu i Iraku, kao i niz diplomatskih depeša, zbog čega američko tužilaštvo Assangea tereti za kršenje Zakona o špijunaži.
Asaangeove brojne pristalice u svijetu ocjenjuju da je tužba protiv njega napad na novinarstvo i slobodu govora i osveta.
Brojne grupe za ljudska prava, ali i političari, među kojima je australijski premijer Anthony Albanese, zatražili su oslobađanje Assangea.
Jullian Assange je 2006. godine osnovao WikiLeaks preko koga je objavljivao povjerljive ili osjetljive informacije.
WikiLeaks je 5. aprila 2010. godine objavio video snimak koji pokazuje američki helikopterski napad u kojem su ubijeni civili u Bagdadu, među njima i dvojica novinara Reutersa.
Assange je preko WikiLeaksa 25. jula 2010. godine objavio više od 91.000 dokumenata, uglavnom tajnih američkih vojnih izjveštaja o ratu u Avganistanu.
U oktobru 2010. godine WikiLeaks je objavio 400.000 povjerljivih vojnih dosijea koji govore o ratu u Iraku, a sljedećeg mjeseca i hiljade američkih diplomatskih depeša, uključujući i stavove stranih lidera i procjene bezbjednosnih prijetnji.
Assange je uhapšen 2010. u Velikoj Britaniji, ali je u februaru 2011. godine pušten uz kauciju.
Prekršajni sud u Vestminsteru u Londonu naredio je izručenje Assangea u Švedsku po optužnici za silovanje, ali on se žalio na tu odluku.
Britanski Vrhovni sud odbacio je Assangeovu žalbu, a pet dana kasnije on nalazi utočište u ambasadi Ekvadora u Londonu i zatražio je politički azil.
Assange je uhapšen 11. aprila 2019. godine nakon što mu je Ekvador ukinuo politički azil, a 1. maja je osuđen na 50 nedjelja zatvora od strane britanskog suda zbog kršenja kaucije.