„Potrebno je 50 godina da napravite šumu, a jedna minuta da je kompletnu unšitite.“, citirao je Aarhus centar prof. Dalibora Balliana, u saopštenju za javnost, objavljenom povodom Međunarodnog dana šuma, a koje, u nastavku, objavljujemo u cjelosti.
Povodom Međunarodnog dana šuma, Resursni Aarhus centar u BiH je organizovao panel diskusiju pod nazivom “Zašto nemamo zakon o šumama FBiH” te izložbu “Međunarodni dan šuma 2024: Spasimo šume!” u Dječijoj kući u Sarajevu. Panel diskusija okupila je stručnjake, aktiviste i građane kako bi se raspravljalo o važnosti donošenja Zakona o šumama FBiH i njegovom utjecaju na zaštitu šuma i šumskih ekosistema.
Profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Dalibor Ballian, istakao je potrebu za novim konceptom zaštite šuma koji bi prožimao sve ljudske aktivnosti radi očuvanja šuma i općenito živog svijeta. Konstatovao je da učinkovito gospodarenje, korištenje i očuvanje šuma zahtijeva cjelovitu razvojnu zaštitu.
„Potrebno je 50 godina da napravite šumu, a jedna minuta da je kompletnu unšitite.“, kazao je prof. Dalibor Ballian.
Predsjednik mjesne zajednice Orašac općine Prozor-Rama, Ivan Filipović, naglasio je da usvajanje Zakona o šumama FBiH ne samo da bi dovelo poslovanje gospodarskih društava u okvire zakonskog poslovanja, već bi i omogućilo brigu i održavanje šumskih prostora, a ne samo eksploataciju.
Podsjećamo, Zakon o šumama FBiH ne postoji od 2009. godine što je ozbiljna pravna praznina koja traje već punih 15 godina. Ovaj nepostojeći pravni okvir ostavlja šumske resurse izložene brojnim prijetnjama, neadekvatnim upravljanjem šumama, nekontrolisanom i ilegalnom sječom, što ima ozbiljne posljedice po okoliš, biološku raznolikost te ekonomske i društvene aspekte.
Svjetlana Nedimović, aktivistica i urednica portala „Riječ i djelo“, istakla je da Zakon o šumama FBiH, iako neizostavan korak, sam po sebi nije dovoljan za punu zaštitu šuma. Istinsku zaštitu šuma garantirat će samo ekonomski sistem zasnovan na socijalnoj pravdi, što kapitalizam nije pružio.
“Potrebno je razviti sistem koji će šume staviti u središte, ne samo kao izvor eksploatacije, već kao vitalni dio naše zajednice i okoliša”, naglasila je Nedimović.
Delegat u Skupštini UŠIT-a i glavni inženjer za certifiranje šuma u JP Šume TK, Refik Hodžić, upozorio je na narušavanje stabilnosti šumskog ekosistema zbog nepostojanja Zakona o šumama FBiH od 2009. godine, naglašavajući da kantonalni zakoni nisu dovoljni i da je potrebno donošenje adekvatnog zakona na nivou Federacije BiH.
Iako Zakon o šumama FBiH ne postoji na nivou entiteta, gotovo svi kantoni imaju svoje kantonalne zakone o šumama. Međutim, Hercegovačko-neretvanski kanton je izuzetak, jer u njemu vlada potpuno bezakonje u oblasti šumarstva. Naime, ovaj kanton jedini nema svoj kantonalni zakon o šumama, a ima četiri šumarska preduzeća koja posluju već 15 godina bez adekvatne pravne regulative.
Sejfudin Hodžić, kopredsjedavajući stranke „Hoćemo eko budućnost“, podsjetio je da su šume javno dobro koje koristi svim građanima te je naglasio presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom se potvrđuje da šume spadaju u državnu imovinu čiji je titular Bosna i Hercegovina te da je Parlamentarna skupština BiH nadležna za njihovo raspolaganje.
Pored panel diskusije, danas je održana i izložba „Međunarodni dan šuma 2024: Spasimo šume!“ autorice Vanje Lazić, kojom je prikazana borba za očuvanje naših šuma.
Resursni Aarhus centar u BiH, kao jedna od vodećih organizacija u oblasti borbe za očuvanje prirodnih resursa sa posebnim naglaskom na oblast šumarstva već godinama upozorava na važnost usvajanja Zakona.
„Pozivamo sve relevantne institucije i donositelje odluka da prepoznaju hitnost situacije te da zajedno rade na donošenju adekvatnog zakonskog okvira kako bi se šume zaštitile i osigurala održiva budućnost za sve građane.“, izjavila je Nina Kreševljaković, pravnica Aarhus centra u BiH.
(AbrašMEDIA)