Aarhus centar u BiH i Centar za životnu sredinu naglašavaju u saopćenju za javnost da iz Evropske Unije najavljuju uspostavljanje mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM) što će ‘značajno utjecati na budući izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine’. Taj mehanizam je, kako kažu, važan korak u izjednačavanju uslova na evropskom tržištu energije.
– U cijenu električne energije, koja se izvozi iz zemalja zapadnog Balkana u EU, morat će biti uključena i cijena takse na CO2 emisije, vjerovatno već od 2025. godine – naglašavaju.
Kako je istaknuto, očekuje se da će EU glasati o uspostavljanju mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM), krajem juna.
– Taj mehanizam je važan korak u izjednačavanju uslova na evropskom tržištu energije. Između 2018. i 2020. godine EU je uvozila oko osam posto električne energije proizvedene u termoelektranama zapadnog Balkana, po nerealno niskim cijenama jer zemlje zapadnog Balkana ne primjenjuju taksu na CO2 emisije.
Paradoksalno, iako EU ima ekonomsku korist od te jeftine električne energije, s druge strane njeni građani plaćaju visoku cijenu. U istom periodu, zagađenje zraka iz termoelektrana na Zapadnom Balkanu uzrokovalo je oko 19.000 prijevremenih smrti, od kojih je 12.000 bilo zbog nepoštivanja ograničenja emisija iz termoelektrana, a više od polovine bilo je u EU. Sa druge strane, zemlje Zapadnog Balkana mogu izbjeći primjenu CBAM, uvođenjem vlastitih sistema oporezivanja emisija CO2. Ovako prikupljeni prihodi bi se koristili za finansiranje dekarbonizacije i pravedne tranzicije u područjima trenutno ovisnim o uglju – ističe se.
Kako je kazao Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH, krajnje je vrijeme da se vlasti u BiH probude i ozbiljno uključe u proces dekarbonizacije, koji će se neminovno desiti u slijedećih petnaest godina.
– Taksa na CO2 emisije ili CBAM su početak kraja termoelektrana na ugalj na zapadnom Balkanu i što prije počnemo raditi na dekarbonizaciji energetskog sektora to će nas taj proces manje koštati – izjavio je Žiško.
Kako se ističe, vlade zemalja zapadnog Balkana imaju mogućnost da osmisle, isplaniraju i počnu s primjenom takse na CO2 emisije i na taj način ubrzaju tranziciju u koju je ostatak Evrope već uključen. Mapa puta za dekarbonizaciju, izrađena od Energetske zajednice, predstavlja dobru polaznu osnovu.
– Mehanizam će stvoriti dodatni pritisak nad svima onima koji i dalje koriste ugalj, kao pogonsko gorivo. Nikom nije stalo do plaćanja tolikih taksi što dovodi do negativnog poslovanja. Stoga je mehanizam dobar okvir za dekarbonizaciju i prelazak na obnovljive izvore energije – naglasio je Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu, navode u zajedničkom saopćenju za javnost.
(FENA)