Aarhus centar u Bosni i Hercegovini podsjeća kako u Federaciji BiH nema Zakona o šumama, naglašavajući da je Zakon o šumama F BiH proglašen neustavnim još 2009. godine, a dvije godine poslije toga, tačnije, i decembru 2011. godine, i Uredba o šumama F BiH, tako da od 2011. ne postoji Zakon o šumama FBiH.
– U međuvremenu, kantoni su usvojili vlastite zakone o šumama, na temelju kojih se vrši upravljanje šumskim dobrima, svi osim Hercegovačko-neretvanskog koji i dalje nema ni kantonalni Zakon o šumama. S druge strane imamo četiti šumarska preduzeća koja su osnovana za vrijeme važenja Zakona, ali ona i dalje posluju kao da zakon postoji. Važno je istaknuti da je izdato i Rješenje o njihovom ukidanju od šumarske inspekcije još 2009. da one nemaju ugovore o gospodarenju i da nemaju saglasnost na plan gospodarenje koje bi trebalo da se izda ili od federalnog ili kantonalnog ministarstva – ističe Nina Kreševljaković iz Aarhus centra.
Iz Aarhus centra u BiH ističu da je bezakonje u Hercegačkoneretvaskom kantonu imalo svoj odjek u Općini Prozor-Rama. Šumsko prirodno bogatstvo se godinama unazad iskorištava od JP Šume Hercegovačko-neretvanske, a mještani MZ Orašac u tome ih odlučno sprječavaju blokadom puta u Osojnicu te apeliraju institucijama da se konačno zakon usvoji i njihov rad ozakoni. U skladu s tim, građani su pokrenuli peticiju u cilju usvajanja zakona uz pomoć Aarhus centra i Općine Prozor-Rama.
– Pojavile su se nekakve skupine, ilegalne skupine, mada oni su pokriveni nekakvim papirima koji nemaju nikakvu vjerodostojnost i koje su htjele silom ući u šume Osojnice, ali smo ih mi zaustavili u tome. Naš cilj je da se donese zakon o šumama i čim se zakon donese mi nećemo nikome smetati da radi sukladno zakonu – ističe Ivan Filipović, predsjednik MZ Orašac.
Josip Juričić, pomoćnik načelnika Općine Prozor Rama, istakao je da su tri su osnovna elementa prema kojima se treba promatrati ova problematika.
– Prvo je činjenica da je vlasnik šume koja se nelegalno sječe država BiH. Drugi element je taj da općina Prozor Rama kao ni druge jedinice lokalne samouprave nemaju nikakvu nadležnost u upravljanju šumama pa su nam sve mogućnosti isključene da upravljavamo ovim resursom. Treći element je nepostojanje Zakona o šumama i vrlo važno je da se on što prije usvoji – Juričić.
U šumama Hercegovačko-neretvanskim tvrde da je njihovo djelovanje od javnog interesa. Skupština Kantona, tvrde, im je povjerila taj privredni resurs na upravljanje.
– Pravo nadzora nad nama i sada imaju federalna i kantonalna šumarska inspekcija, kao i upravna inspekcija. Zakona nema zato što nekome paše anarhija. Ako imate situaciju da inspekcija ne može zabraniti ovom društvu raditi, onda ne mogu ni mještani. Svačije tumačenje mora biti utemeljno na zakonu – ističe Trpimir Jelić, direktor JP Šume Hercegovačko-neretvanske.
Aarhus centar pruža pomoć mještanima te inzistira da se rad sva četiri preduzeća u ovom kantonu stavi u zakonske okvire.
U općini, šumariji i mjesno zajednici se slažu oko jednog, a to je da šume zbog ovakvog stanja stradaju i polako nestaju i zato je potrebno hitno usvojiti Zakon o šumama F BiH, saopćeno je iz Aarhus centra u BiH.
(Fena)