Slika i video Trstionice koje smo objavili 08. 09. 2022. godine prikazuju blatnjavu rijeku. To je uslikano i satelitom visoke rezolucije taj isti dan, gdje se mnogo bolje mogu vidjeti razmjere ekološke katastrofe. Rijeke Bosna, Zgošća i Ribnica taj dan nisu bile mutne. Na snimkama se jasno vidi ušće i zamućenje rijeke Bosne Trstionicom. Koja li količina materija treba biti da ga nosi možda i 20 i više kilometara Trstionicom, te da zamuti Bosnu kroz Kakanj?
Sigurno će ovako filtrirati i živu, barij, antimon, arsen, talij, olovo, cink i ostalu ekipu koja će putovati nizvodno.
Priredila: Aldina Lipovac – Jandrić, AbrašMEDIA
U prilogu je nekoliko snimaka iz Google Earth Pro programa. Možete ih i sami pogledati u programu. Objavljene su nove snimke datirane 08. 09. 2022.
Na slikama 009-012 vidimo slične stvari kao na Sinjakovu. Rupe u kojima je bijeli najlon ispunjem ko zna čime. Neke bušotine kao da nisu u potpunosti sanirane/zatvorne ni nakon dvije godine! Neke i jesu. Za razliku od Sinjakova ovdje je puno teže doći i vidjeti.
U objavljenim dokumentima kompanija je dala podatke za nove bušotine i njihove koordinate. Te koordinate su pretvorene iz MGI 1901/Balkans zone 6 u WGS84 te prikazane na mapi. Najbliže tačke granici koncesije udaljene su cca. 40m, a oni se hvale da ima srebra, te da nastavljaju bušenja okolo. Kako su blizu granici, nije nemoguće da nastave dalje prema općini Kakanj, a što je nezakonito.
U sredini snimka je prikazana “nova” makadamska cesta, koje nema na snimcima iz 2020. godine. Moguće je i da ova cesta nije povezana sa rudnikom, nego npr. sječom šume u blizini, koja se vidi na slici iz 2022. godine ili sličnim aktivnostima, ali sa snimke ne mogu zaključiti odakle dolazi tačno, gdje vodi i čemu služi. Ipak, prema dokumentaciji koju posjedujemo, kompanija je bez odobrenja radila bušotine na Lipničkom brdu što je područje općine Kakanj i za šta nikad nisu dobili saglasnost, niti dozvolu, niti će ih ikad i dobiti.
Koncesija za istraživanje i eksploataciju polimetalične rude cinka, olova i barita u Varešu je popraćena nizom nezakonitosti počinjenih od strane prošlog saziva Vlade kantona, počevši od samog koncesionog polja koje se prostire na II i III vodozaštitnoj zoni rijeke Bukovice iz koje se pitkom vodom opskrbljuje cijela općina Kakanj, pa do samog rudnika Rupice koji se nalazi na parceli navedene vodozaštitne zone i čije djelovanje predstavlja stvarnu i izvjesnu opasnost po vodosnabdijevanje, zdravlje i opstanak 40 000 građana ove općine.
U vodozaštitnim zonama rijeke Bukovice se zabranjuju radovi koji podrazumijevaju sječu šume, iskopavanja, gradnju puteva, eksploataciju mineralnih sirovina i dr. (Službene novine ZDK 12/2010)
Šteta do koje je navedena koncesija već dovela ogleda se u teškom zagađenju vodotoka rijeke Trstionice putem pritoka – većih i manjih potoka (Vrući potok sa pritokama). Rijeka Trstionica sa pritokama su pitke vode i kao takve moraju biti očuvane, a koncesija na ovako invazivnu djelatnost nosi nepopravljive i razorne posljedice.
Neophodno je napomenuti da se radi o planinskom području od izuzetnog značaja zbog biodiverziteta i zbog mnoštva izvora pitke vode od kojih zavisi a u kontekstu klimatskih promjena će još više zavisiti opstanak ljudi, ali i biljnog i životinjskog svijeta na ovom području.
Nadalje, područje koje je izdano pod koncesiju za navedeni rudnik je dijelom područja koje je Prostornim planom ZDK predviđeno za stavljanje pod najviši stepen zaštite (Prostorni Plan ZDK 2009 – 2029, str. 349: „Prašuma Trstionica S obzirom na propise prema Habitat Directivi (Directive 92/43/EEC-Annex I) ove šume trebaju svrstati u najviši stupanj zaštite po IUCN kategoriji – specijalne rezervate prirode, GJ“Gornja Trstionica-Bukovica“, GJ „Tribija-Duboštica“).
Prašuma Trstionica jedna je od rijetkih prašuma koja je u Europi (EU Info centar) poznata i kao primarna šuma u kojoj se još uvijek mogu pronaći rijetki primjerci strogo zaštićenih vrsta, kao i stabla starija od 300 (tri stotine) godina. Rijeku Trstionicu je zagadio Eastern Mining svojim aktivnostima, a da životinje na ovom području koje već oskudijevaju sa pitkom vodom bi mogle biti sasvim ugrožene i protjerane sa područja. 
Kao što je već poznato, kompanija Eastern Mining je prema planskoj dokumentaciji trebalo da koristi ceste R444 i R444a kroz Vareš; međutim, kompanija za prevoz teške mehanizacije i radnika sve vrijeme koristi cestu R466, koja vodi kroz cijeli Kakanj, kroz sva naselja i sela uz Trstionicu, sve kroz zaštićeno područje, a zatim po nelegalno izgrađenim putevima u srcu zaštićene zone: kroz Mehorić i uz Vrući potok.
Naime, putevi su građeni po planinarskim stazama i šumskim šetnicama. Gradnja se obavljala bez dozvole za gradnju, a uz “saglasnost” nenadležnog organa (šumarskog preduzeća). Gradnja je obavljena tako što su staze proširivane i nasipane iskopanim materijalom koji je sipan i u samo korito rijeke Trstionice i korito Vrućeg potoka. Inače, ovdje nije sporna samo nelegalna radnja, nego su počinjena i krivična djela protiv okoliša: ugožavanje poplavom zasipanjem korita planinske bujične rijeke i uništavanje staništa akvatičnih organizama (rijeka je bila bogata ribom, najviše autohtonom pastrmkom, riječnim rakom, različitim algama, moljcima i insektima).
A ko je gradio nelegalne puteve? Na to pitanje nam je dao odgovor federalni inspektor za rudarstvo:
“Eastern-mining d.o.o. je zaprimio molbu za rekonstrukciju šumskog kamionskog puta od strane JP „ŠPD ZDK“ d.o.o. Zavidovići, Poslovna jedinica „Šumarija Kakanj“, za dionicu od Mehorića do raskrsnice prema Trstionici u dužini oko 6km. Zahtjev prihvaćen od strane Eastern-minig d.o.o., sa ciljem pomoći Šumariji da se napravi kvalitetniji put za njihove potrebe.”
No, laž ima kratke noge!
Tražili smo informaciju o ovoj nelegalnoj gradnji puteva i od šumskog preduzeća JP “ŠPD” d.o.o. Zavidovići i od njih dobili sasvim drugačiji odgovor:
“Rekonstrukcija kamionskih puteva Mehorić – Vrući potok – Rupice nije vršena… Vršena je popravka i redovno održavanje šumskog kamionskog puta uzvodno uz Trstionicu do odjela 49 i 50 od strane našeg preduzeća. na pomenutim radovima radile su mašine preduzeća BN Transport d.o.o. Zavidovići…. Obzirom da se radilo o manjim popravkama koje se ne smatraju rekonstrukcijom puteva (koja podrazumijeva jače zahvate), izvršeni radovi spadaju u redovno održavanje kamionskih puteva za koje naše preduzeće ne izrađuje projekte. Važećim zakonskim propisima regulisano je da se projekti rade samo za izgradnju i rekonstrukciju šumskih kamionskih puteva, dok se za redovno održavanje ne prave projekti.”
I tako… ako laže koza, ne laže rog, pa je jasno da se šumarsko preduzeće uplelo samo u svoju zamku; za koga su sve to učinili je već rekao federalni inspektor o čijem nalazu ćemo posebno pisati u jednom od članaka. Postavlja se pitanje zašto su učinili tako očigledne povrede zakona?
Bosna i Hercegovina je, prema statstici, jedna od najkorumpiranijih država na svijetu, pa možda se baš tu krije odgovor na naša pitanja. Ali, moramo napomenuti: korupcija je dvosmjeran proces – neko daje novac ili kakva druga dobra (mito) strani koja zauzvrat pogoduje na nezakonit način.
Kolika devastacija područja je nastala nelegalnom gradnjom puteva, pa i postavljanjem nelegalne betonare u zaštićenom području, prosudite sami:
Prethodne slike su uslikane prije i poslije devastacije za koju je odgovoran Adriatic Metals/Eastern Mining
(AbrašMEDIA)
Otvoreno pismo premijerki ZDK-a, povodom zahtjeva za proširenje koncesije u Varešu
Korupcija ili zakonito: Eastern Mining/Adriatic Metals na projektu Vareš
Prevara u Studiji utjecaja na okoliš kompanije Adriatic Metals/Eastern Mining
2. dio: Prevara u Studiji utjecaja na okoliš kompanije Adriatic Metals/Eastern Mining