Na temelju obrađenih podataka o laboratorijskim analizama hrane dostavljenih od strane laboratorija za kontrolu hrane iz Bosne i Hercegovine, a koji se odnose na razdoblje od 1. januara do 30. septembra 2017. godine, ukupno je uzorkovano 29.287 uzoraka hrane, od čega je neodgovarajuće bilo 1.409 uzoraka ili 4,81 posto.
Na mikrobiološke parametre analizirano je 22.126 uzoraka hrane, od toga 292 uzorka (1,32 posto) nisu bila u skladu s važećim propisima, navode u Agenciji za sigurnost hrane BiH.
Kategorije kojim je najčešće pripadala hrana koja nije bila u skladu sa važećim propisima su: meso i proizvodi od mesa, složena jela i tijesto žitarica i proizvodi na njegovoj bazi, a najčešći uzrok neispravnosti je bilo prisustvo aerobnih mezofilnih bakterija, enterobakterija, te salmonele.
Na fizičko-hemijske parametre ukupno su uzorkovana i analizirana 2.002 uzorka hrane, od čega 15 uzoraka (0,75 posto) nije bilo u skladu s važećim propisima. Uzrok neispravnosti je bilo prisustvo teških metala iznad propisane MDK i ostale analize, a kategorije hrane kojima su najčešće pripadali neodgovarajući proizvodi su bile ribe i riblji proizvodi i dodaci ishrani.
– Prema dostupnim podacima, nema značajnijh odstupanja u postotku neodgovarajućih uzoraka hrane u odnosu na višegodišnji prosjek – kazao je za Fenu direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić.
Po njegovim riječima, u Bosni i Hercegovini, kao i u drugim zemljama, ne postoji apsolutna sigurnost hrane te se stoga, s obzirom da je hrana izložena različitim biološkim, hemijskim i fizičkim opasnostima u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije, može dogoditi da se zdravstveno neispravna hrana nađe na tržištu.
U tim slučajevima, kaže Hajrić, sporna hrana se podvrgava povlačenju ili opozivu.
Povlačenje je uklanjanje zdravstveno neispravne hrane s tržišta, uključujući povlačenje iz maloprodaje. Povlačenje se provodi kada se utvrdi da je hrana zdravstveno neispravna te se može utvrditi da je ista u potpunosti u lancu distribucije te nije došla do krajnjeg potrošača.
Opoziv podrazumijeva uklanjanje zdravstveno neispravne hrane s tržišta, uključujući hranu koja je distribuirana do krajnjeg potrošača te stoga uključuje komunikaciju s potrošačima.
Prema odredbama Zakona o hrani, subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije dužni su osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati poštivanje propisa, te su odgovorni za svako oštećenje zdravlja ljudi zbog konzumacije zdravstveno neispravne hrane u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade, distribucije i prodaje, objašnjava Hajrić.
To, kaže on, podrazumjeva, da subjekti u poslovanju s hranom moraju provoditi čitav niz postupaka u okviru procesa samokontrole.
Pored mjera koje se poduzimaju u okviru procesa samokontrole, nadležni inspekcijski organi provjeravaju zdravstvenu ispravnost hrane u okviru službenih kontrola, kako pri uvozu, tako i na tržištu, a Agencija za sigurnost hrane i Ured za veterinarstvo, u okviru svoje nadležnosti, u suradnji s nadležnim inspekcijskim organima provode godišnje monitoring hrane.
– Sukladno Zakonu o hrani, hrana koja se uvozi u Bosnu i Hercegovinu mora biti u skladu s relevantnim odredbama propisa o hrani ili uslovima koje Bosna i Hercegovina priznaje barem kao ekvivalentne istima ili, ako postoji poseban sporazum između Bosne i Hercegovine i zemlje izvoza, s odredbama tog sporazuma – ističe direktor Agencije za sigurnost hrane.
Dakle, hrana koja se uvozi u Bosnu i Hercegovinu mora zadovoljavati parametre kvalitete koji su propisani zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini.
Hajrić napominje kako usporedna istraživanja kvalitete hrane u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama dosad nisu provođena.
Dodao je da uz subjekate u poslovanju s hranom, koji su odgovorni za stavljanje zdravstveno ispravne hrane na tržište, te nadležnih institucija koje nadziru zdravstvenu ispravnost hrane, i sami potrošači imaju veliku odgovornost, jer nepravilnom pripremom, rukovanjem i čuvanjem zdravstveno ispravne hrane može doći do kontaminacije i tako se može povećati rizik od bolesti prenosivih hranom.
– Stoga preporučujemo potrošačima da hranu kupuju isključivo u registriranim objektima s posebnim naglaskom na lako kvarljive namirnice, kao što su npr. jaja, meso i mlijeko, koje je potrebno čuvati u odgovarajućim rashladnim uređajima – objašnjava direktor Hajrić uz napomenu da bi pri kupovini hrane trebali obratiti pozornost na deklaraciju proizvoda s naglaskom na rok trajanja i sastav proizvoda ukoliko su alergični na određene sastojke, te na organoleptička svojstva proizvoda.
(FENA)