Amnesty International reagirao je na obnovljene borbe između sirijskih vlasti i Sirijskih demokratskih snaga, predvođenih Kurdima, na sjeveroistoku Sirije.
„Sirijske vlasti, u koordinaciji sa Sirijskim Kurdistanom (AANES), moraju provjeriti je li situacija s ljudskim pravima u pritvorskim centrima i kampovima koje sada kontroliraju u skladu sa standardima zaštite ljudskih prava. Trebale bi identificirati počinitelje teških zločina u tim centrima, one koji bi trebali biti istraženi i procesuirani za zločine prema međunarodnom pravu, ili za teške zločine prema domaćem pravu, one koji bi trebali biti repatrirani i procesuirani u svojim zemljama podrijetla, kao i one koji bi trebali biti pušteni na slobodu. Postupci pred nacionalnim sudovima trebali bi biti u skladu s međunarodnim standardima poštenog suđenja i ne bi trebali biti podložni smrtnoj kazni“, ističe AI.
„Sirijske vlasti i AANES moraju hitno osigurati i sačuvati dokaze o zločinima koje je ISIL počinio prema međunarodnom pravu, uključujući mjesta zločina i masovnih grobnica te dokumentarne dokaze u pritvorskim centrima. Dokazi o zločinima bit će ključni za utvrđivanje sudbine i mjesta gdje se nalaze Sirijci koji su nestali odgovornoišću ISIL-a, kao i za istragu i kazneni progon počinitelja zločina prema međunarodnom pravu, uključujući ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.“ AI dodaje da obnovljene borbi u Siriji imaju razorne posljedice na civile. Organizacija je pozvala sve strane da se pridržavaju obaveza prema međunarodnom humanitarnom pravu i osiguraju da civili ne plate cijenu još jednog političkog sloma u Siriji.
Nakon pada bivše vlade Bašara al-Assada u prosincu 2024., kurdske snage nastavile kontrolirati velike dijelove sjeveroistoka Sirije, tumaći AI kontekst aktualnih kršenja ljudskih prava na tom području. U prosincu 2025. i siječnju 2026. izbila su neprijateljstva između sirijskih vlasti i SDF-a u gradu Alepu, u kojima je ubijeno i ozlijeđeno najmanje 20 civila. Sredinom siječnja 2026. sirijski predsjednik Ahmed al-Šaraa izdao je uredbu o pravima Kurda u Siriji, a 18. siječnja najavio je sporazum sa zapovjednikom SDF-a Mazloumom Abdijem koji se trebao odnositi na civilnu upravu, granične prijelaze, sigurnosnu integraciju i državnu kontrolu nad mjestima pritvora povezanim s IS-om. Sporazum je propao 19. siječnja, što je dovelo do nastavka neprijateljstava. Civilni objekti, uključujući infrastrukturu, navodno su oštećeni i uništeni, a prema UN-u, oko 11 tisuća ljudi raseljeno je na okolna područja zbog borbi ili iz straha od daljnje eskalacije. Dana 20. siječnja najavljen je četverodnevni prekid vatre, a potom su i dalje pristizali izvještaji o borbama.
Godine 2024. Amnesty International je izvijestio o desecima tisuća muškaraca, žena i djece zatočenih u pritvorskim logorima i objektima na sjeveroistoku Sirije, uključujući Sirijce, Iračane i druge državljane drugih zemalja. Među pritvorenima su i počinitelji i žrtve ISIL-vih zločina, uključujući žrtve trgovine ljudima od strane IS-a, kao i osobe koje nisu pripadale bilo kojoj oružanoj skupini. Među žrtvama su možda i stotine preživjelih Jezida, kao i ljudi iz drugih manjinskih zajednica koje je oteo IS. Godine 2025. Amnesty International pozvao je sirijsku vladu, autonomne vlasti, koaliciju predvođenu SAD-om i UN da hitno pronađu rješenja za ovu humanitarnu krizu.
Izvor: H-Alter