Prema novom izvještaju Ujedinjenih naroda, akutna nesigurnost sa hranom će se povećati i po veličini i po ozbiljnosti u 22 zemlje i teritorije. U izvještaju se upozorava da širenje sukoba, posebno na Bliskom istoku – zajedno s klimatskim i ekonomskim stresorima – gura milione ljudi na rub, saopćila je danas Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).
Izvještaj naglašava regionalne posljedice krize u Gazi koja je dovela do sukoba u Libanu i upozorava da bi vremenski obrazac La Niña mogao utjecati na klimu do marta 2025. godine, ugrožavajući krhke sisteme hrane u već ranjivim regijama.
Izvještaj skreće pažnju na glad u kampu Zamzam u Sjevernom Darfuru i rizik od gladi u drugim područjima Sudana, trajni rizik od gladi u Palestini (pojas Gaze) i katastrofalne nivoe akutne nesigurnosti hrane na Haitiju, Maliju i Južnom Sudanu. Upozorava se da su bez hitne humanitarne akcije i usklađenih napora za prevazilaženje ozbiljnih ograničenja pristupa i rješavanja tekućih sukoba vjerovatni daljnji izgladnjivanje i smrt.
Izvještaj – ‘Žarišta gladi – FAO-WFP rana upozorenja o akutnoj nesigurnosti hrane’ – koji su danas objavili Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda (WFP) poziva na hitnu humanitarnu akciju za spašavanje života i sredstva za život, te da se spriječi gladovanje i smrt u žarištima gdje postoji visok rizik od pogoršanja akutne gladi između novembra 2024. i maja 2025.
Ukupno 22 zemlje/teritorije su klasificirane kao „žarišta gladi“, gdje se očekuje da će se visoki nivoi akutne nesigurnosti hrane dodatno pogoršati zbog kombinacije sukoba, ekonomske nestabilnosti i klimatskih šokova tokom perioda predviđanja. Bez hitne intervencije, uključujući povećanje finansiranja za hranu i pomoć za život, očekuje se da će se stotine hiljada ljudi suočiti sa glađu u narednim mjesecima.
– Situacija u pet žarišta gladi od najveće zabrinutosti je katastrofalna. Ljudi doživljavaju ekstremni nedostatak hrane i suočavaju se sa neviđenom dugotrajnom glađu podstaknutom eskalacijom sukoba, klimatskim krizama i ekonomskim šokovima. Ako želimo spasiti živote i spriječiti akutnu glad i pothranjenost, hitno nam je potreban humanitarni prekid vatre, te da obnovimo pristup i dostupnost visoko hranljive hrane, uključujući ponovno aktiviranje lokalne proizvodnje hrane. Ali ovo samo po sebi nije dovoljno; potrebna nam je dugoročna stabilnost i sigurnost hrane. Mir je preduslov za sigurnost hrane. Bez mira i stabilnosti, farmeri ne mogu uzgajati hranu, žetvu ili izdržavati svoj život. Pristup hranljivoj hrani nije samo osnovna potreba – to je osnovno ljudsko pravo – rekao je QU Dongyu, generalni direktor FAO-a.
– Širom svijeta, sukobi eskaliraju, ekonomska nestabilnost raste, a klimatske katastrofe postaju nova norma. Uz učinkovitiju političku i finansijsku podršku, humanitarci mogu i nastavit će primjenjivati dokazana i skalabilna rješenja za rješavanje gladi i smanjenje potreba na dugi rok – rekla je Cindy McCain, izvršna direktorica WFP-a.
– Vrijeme je da se svjetski lideri rade s nama kako bi dosegli milione ljudi koji su u opasnosti od gladovanja – pružajući diplomatska rješenja za sukobe, koristeći svoj utjecaj kako bi omogućili humanitarcima siguran rad, i mobilizirajući resurse i partnerstva potrebna za zaustavljanje globalnog glad u tragovima – dodala je McCain.
Očekuje se da će efekti vremenskog obrasca La Niña, za koje se očekuje da će uticati na globalnu klimu od novembra 2024. do marta 2025., dodatno pogoršati neke od prehrambenih kriza. Iako bi neka područja mogla imati koristi od poboljšanih poljoprivrednih uslova, La Niña će vjerovatno uzrokovati razorne poplave u zemljama kao što su Nigerija i Južni Sudan, dok potencijalno doprinosi sušnim uvjetima u Somaliji, Keniji i Etiopiji. Ovi ekstremni vremenski događaji prijete ionako krhkim prehrambenim sistemima, dovodeći milione u opasnost od gladi.
U izvještaju se naglašava da je rana, ciljana akcija ključna za sprječavanje daljeg pogoršanja krize i sprječavanje masovne smrtnosti uzrokovane glađu. FAO i WFP pozivaju svjetske lidere da daju prioritet rješavanju sukoba, ekonomskoj podršci i mjerama prilagođavanja klimi kako bi zaštitili najugroženije stanovništvo od ruba gladi.
(FENA)