Žene nikad nemaju istaknuto mjesto u politici pa čak ni kad su premijerka ili predsjednica jednog od entiteta, jer moraju striktno slijediti politiku svog šefa. Žene su prisutne na izbornim listama u BiH samo zato što ih Centralna izborna komisija filtira i kroz Zakon o ravnopravnosti spolova BiH koji izričito nalaže prisutnost od 40 posto manje zastupljenog spola.
Ovo je u razgovoru za Fenu izjavila direktorica Fondacije Infohouse, analizirajući novemarske lokalne izbore iz “ženskog ugla”.
Također kaže da, nažalost, CIK taj zakon prestaje gledati čim usvoji kandidatske liste.
– Velika je misterija zašto se odredbe ovog zakona ne primjenjuju i na dodjelu mandata – kaže Alađuz.
Još uvijek nema sumirane podatke o odnosu muškaraca i žena na svim listama i pozicijama, jer se čekaju podaci CIK-a, ali ono što je potvrđeno jeste da i ove, kao i 2016. godine, imamo svega pet načelnica: Novo Goražde, Drvar, Istočni Drvar Jezero i Odžak.
– Ne treba da nas čudi ovaj broj. Od ukupnog broja 425 kandidata za načelnike i gradonačelnike bilo je svega 29 žena (6,82 posto) u odnosu na 396 muškaraca (93,18 posto). Mene interesuje kako je ovih 29 uopšte došlo na listu, kako i to nisu muškarci preuzeli. Također, imali smo samo dvije nezavisne kandidatkinje za načelnice i niti jedna nije dobila dovoljan broj glasova – rekla je Alađuz.
Također smatra da su političke stranke manje pažnje posvećivale kandidatkinjama, odnosno da se može govoriti o forsiranju muškaraca u odnosu na žene kandidate.
– Koliko ste vi vidjeli ili zapamtili žena na listama, na billbordima, u novinama? Bilo je nemoguće saznati šta većina njih misli, za šta se zalaže…osim ako već nisu bile poznate javnosti ili imaju svoje kanale komunikacije. Kako je izvijestio Transparency International tokom ove izborne kampanje političke stranke u Bosni i Hercegovini potrošile su najmanje 5,9 miliona KM na oglašavanje u elektronskim i štampanim medijima i bilbordima. Od tog iznosa 2,2 miliona KM koštalo je oglašavanje na televiziji i u printanim medijima. Ko je dominirao u TV spotovima? Ko je najviše govorio na debatama? Gdje su žene u javnosti? Nigdje! – kaže Alađuz.
Navodi da je prema podacima Ženske mreže BiH većina političkih partija imala preporuku da kandidatkinje ulažu u kampanje svoja sredstva.
– Primijećeno je da su u većini štampanog materijala muškarci kao nositelji lista vidljivi, pa su žene tokom svoje promocije dijelile letke na kojima su muškarci vidljivi i prepoznati. Čak su u javnim istupima imale obavezu da promovišu svoje kolege kao nositelje lista. U samo tri od stotinu političkih partija primijećeno je da su partije imale jednak status za sve predložene kandidate, isti prostor na bilbordima i letcima koji su se dijelili – navela je Alađuz.
Na kraju ističe da su na lokalnim izborima, građani i građanke BiH, gledano u brojevima, imali veliki izbor za koga da glasaju.
– Ali ostaje da se zapitaju da li je izbor zaista njihov. Ako 50 posto populacije nije zastupljeno ni slikom ni rječju, ako nije vidljivo niti u mogućnosti da predstavi svoj program, ako imamo samo mušku stranu politike, ionako mali prostor za jedno od rijetkih građanskih prava koje je preostalo se prepolovio – zaključila je direktorica Fondacije Infohouse Dženana Alađuz u razgovoru za Fenu.
(FENA)