Nakon sastanka Nezavisnog sindikata zaposlenika “Aluminija” s upravom društva, predstavnici sindikata potvrdili su da će za tvrtku biti pokrenut stečajni postupak, javlja Fena.
Zaposlenici će se do tog trenutka u smjenama izmjenjivati na svojim poslovima, a trenutno su na plaćenim godišnjim odmorima.
Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenika “Aluminija” Romeo Biokšić ocijenio je kako će nakon stečajnog postupka svi vjerojatno dobiti rješenja o otkazima ugovora o radu.
“Nakon toga idemo na zavod za zapošljavanje, a što i kako dalje ne znamo. Do sada sam imao neku dozu optimizma, ali tvornica je ugašena, nadali smo se ipak kako će Vlada poduzeti neke korake i da neće dopustiti gašenje Aluminija. Nažalost, do toga nije došlo. Jedna loša politika koja se vodi na ovim prostorima pokazala je svoje pravo lice”, kazao je Biokšić.
Predsjednik Skupštine sindikata “Aluminija” Pero Bebek istaknuo je kako se još uvijek ne zna kada će se stečajni postupak pokrenuti i kojom će se brzinom odvijati.
“Po najavama nekih odvjetnika, to se neće dogoditi tako brzo, ali u stečajni postupak se ulazi. Do tog vremena ovi direktori će obnašati svoje dužnosti, a od tog trenutka preuzet će stečajni upravitelj. Također, prema našim informacijama, radnici koji se budu izmjenjivali na svojim poslovima trebali bi dobiti plaću kao da je rađeno cijeli mjesec”, kazao je Bebek.
Što se tiče elektrolize i ćelija, za koje je trebalo preko godinu i pol, kao i više desetina milijuna maraka kako bi se pokrenula, Bebek je ustvrdio kako je “elektroliza od sinoć mrtva te kako je Aluminij uništen”.
“Ovo je najgori trenutak i najgora situacija još od rata. Tvornica je uništena, elektrolize, ćelije i anode su mrtve. Jedino je ostala ljevaonica s kojom bi se moglo nešto uraditi i koja bi jednom težom metodom otapala aluminij, ali u znatno manjoj količini”, kazao je Bebek.
Po njegovim riječima, na djelu je “jedna velika nebriga politike”.
Istaknuo je kako će osim 930 djelatnika Aluminija, koji su ostali bez posla, također veliku štetu pretrpjeti i izvođači radova i suradnici koji nabavljaju opremu.
“Na mjesečnoj bazi u Hercegovinu bi se, po našim procjenama, slijevalo oko četiri milijuna maraka (dva milijuna eura) manje nego inače, što bi naravno osjetili i drugi sektori poput zdravstva, školstva, visokog školstva, policije i ostalog, a recimo, samo za zdravstvo bi bilo 340 000 maraka manje na mjesečnoj razini, što će po svemu sudeći i biti slučaj”, kazao je Bebek.
Četiri minute iza ponoći, u noći s utorka na srijedu, Aluminij d.d. Mostar iskopčan je s visokonaponske mreže. Tako se ostvario najcrnji scenarij na koji su proteklih dana upozoravali radnici Aluminija, konstatira Fena.
Zbog visokih cijena električne energije, Aluminij nekoliko posljednjih godina posluje s gubitkom. Ukupni dug kompanije iznosi oko 400 milijuna maraka (200 milijuna eura), od čega se više od pola odnosi na dug za potrošenu električnu energiju.
Vlada Federacije BiH vlasnica je 44 posto dioničkoga kapitala u Aluminiju, mali dioničari također imaju 44 posto dionica, a Vlada Republike Hrvatske preostalih 12 posto.
U međuvremenu su se radnici Aluminija okupili u znak prosvjeda ispred zgrade središnjice Hrvatske demokratske zajednice BiH u Mostaru, koju okrivljuju za gašenje hercegovačkog diva, tražeći odgovor za nastalu situaciju.
Iako su radnici tražili sastanak sa čelnicima stranke, kako bi dobili odgovor za novonastalu situaciju, došli su pred zatvorena vrata, prenosi Anadolija.
No, predstavnicima sindikata upućen je telefonski poziv za sastanak sa čelnicima HDZ-a BiH u četvrtak u 12.00 sati.
U ponedjeljak su propali razgovori predstavnika Vlade Federacije BiH i švicarskog Glencorea što je bio posljednji pokušaj za očuvanje kompanije.
Švicarska kompanija tražila je nižu cijenu struje što je bio uvjet da Aluminij prestane gomilati gubitke. Vlada Federacije BiH je, međutim, odbila takvu mogućnost.
Aluminij je najveća kompanija u Hercegovini i zapošljavao je gotovo 900 radnika. Kompanija je imala godišnji promet od 160 milijuna eura, a 20-ak posto kapaciteta Luke Ploče je bilo vezano uz ovu kompaniju.
Kompanija je osnovana 1981. godine, a prekinula je proizvodnju ratne 1992. godine, da bi bila obnovljena uz pomoć hrvatske Vlade 1997. godine.
(Agencije)