Dolazak AI aplikacija izazvao je veliko uzbuđenje, ali i nemir, što nije zaobišlo niti animatore koji su se u petak na panelu Animafesta složili da umjetna inteligencija ne može zamijeniti njihovu kreativnost iako zapravo još nitko ne zna što će se ubuduće uistinu događati.
Daniel Šuljić, umjetnički ravnatelj Animafesta i autor, kaže da se pravi umjetnici ne bi trebali bojati hoće li ostati bez posla, jer oni su neka vrsta filozofa, detektiraju stvari koje dolaze, za razliku od umjetne inteligencije koja ubire informacije od već postojećih.
“Možda će se stvari u animaciji promijeniti kao što je bilo sa slikarstvom kod pojave fotoaparata, kada su slikari realističnih pejzaža i portreta malo pali u drugi plan. “Ipak ni tada nitko još nije znao kako će izgledati kubizam ili futurizam, pa je moguće da će nakon ovoga novi mediji biti jedini zanimljiv smjer umjetnosti”, dodao je.
Sve se više razgovara i o tome treba li u selekcije filmskih festivala uvrstiti filmove nastale u 15-ak minuta umjetnom inteligencijom, ravnopravno s onima u koje je netko uložio višegodišnji trud. Animafest ih ove godine ima dva u glavnom programu, dok ih, primjerice, festival u Ottawi zasad još ne želi.
Kao jedno od rješenja Šuljić, koji je testirao Chat GTP dok je pisao uvodni tekst u katalogu pa na kraju i uvrstio njegov odgovor u dio svog teksta, nalazi u usporedbi sa šahom, gdje već postoje zasebna svjetska prvenstva za šahiste-ljude i šahiste-računala, pa bi se AI filmovi na festivalima mogli natjecati u odvojenoj kategoriji.
Aneta Ozorek, umjetnička ravnateljica Kaboom Festivala, kaže da se ne boji umjetne inteligencije, jer ljudska su bića kreativna pa će ju znati upotrijebiti kao što su i uvijek dosad za svoj rad ‘remiksirali’ stvari koje su iskusili u životu.
“Nisam za radikalni pristup nečemu što je još tako novo, prvo bismo trebali postavljati pitanja, a ne biti previše ekstremni niti u jednom smjeru”, istaknula je.
Njemačkog redatelja Gerrita Kugea najviše brine postaju li umjetnici već sada limitirani na načine koje još niti ne shvaćaju jer, kaže, AI je sposobna za mnogo toga premda su zasad samo spoj svega čime je ‘nahranjena’. “Hoćemo li AI biti dobra za nas ovisi o tome kako ćemo se u budućnosti ponašati, zasad uglavnom korporacije imaju koristi”.
Dvojbenim smatra i što se sva ta tehnologija stavlja u uporabu bez pravog testiranja, jer kompanije daju prostor bilo kome tko je dobar za tržište, biznis i kapital. “Ako mi kao kreatori ne ustanemo i ne branimo naše interese bit će bitno samo ono što donosi najviše novaca, a ne što je dobro za ljude”, dodao je.
Austrijski animator Reinhold Bidner našalio se kako se više boji talenta mnogih animatora na festivalima od umjetne inteligencije, iako kada pomisli na konstantni imperativ optimizacije i efikasnosti u današnjem društvu baš i nije optimističan.
“Svi govore da nitko neće izgubiti posao, ali to se već događa na kineskoj sceni gdje se ilustratorima kaže da su dobri, ali ne dovoljno dobri. Korak po korak stvari se mogu promijeniti, no ne želim biti previše kritičan jer s umjetničke strane ima tu i puno potencijala”, ustvrdio je.
(Hina)