Turkolog i viši naučni saradnik na Orijentalnom institutu Univerziteta u Sarajevu dr.sc. Amina Šiljak Jesenković smatra da će nedavno uvrštenje arapske kaligrafije na UNESCO-ovu Listu nematerijalne kulturne baštine doprinijeti njenom razvoju – umjetnički, semantički, estetski, jer u svakom sloju identiteta te kulture postoji ljepota.
– Mi jesmo Evropljani, ali smo jako puno evropocentrični kada je u pitanju poznavanje i upoznavanje kulture. Mi ovdje, koji baštinimo tu tradiciju i u vizualnim umjetnostima: u kaligrafiji, iluminaciji, ukrašavanju knjige, minijaturi, ukrašavanju sakralnih i profanih arhitektonskih objekata, tako i u književnom naslijeđu, trebamo barem upoznati u osnovnim crtama i svijetu predstaviti vrijednost i ljepotu te kulturne baštine islamskog svijeta, kojoj na neki način mi u Bosni i Hercegovini pripadamo i koju baštinimo – kazala je za Fenu Šiljak Jasenković.
Ona smatra da prvenstveno treba upoznati tu kulturu pa je onda predstaviti svijetu.
Uvrštavanje arapske kaligrafije na Listu UNESCO-a je motivacija da se i sva bosanska pisma na tu listu uvrste, jer, mišljenja je ona, Bosanci i Hercegovci se ne smiju odricati niti jednog pisma kojim su pisali kroz povijest.
– U vrijeme kada sve više pišemo na elektronskim uređajima, kada sve više postajemo siromašniji u izrazu maternjeg jezika u međusobnoj komunikaciji, kada komuniciramo emoticonima, trebamo se vratiti ljepoti, vizualnoj i sadržajnoj, suštinskoj ljepoti iskaza riječi, slova i na neki način posvetiti veću pažnju onome što je rečeno i onome kako je rečeno – podvukla je profesorica Amina Šiljak Jasenković.
UNESCO je 14. decembra ove godine dodao arapsku kaligrafiju, ključnu tradiciju arapskog i islamskog svijeta, na popis nematerijalne kulturne baštine.
Ukupno 16 država s muslimanskom većinom, predvođenih Saudijskom Arabijom, predstavilo je nominaciju Organizaciji UN-a za obrazovanje, nauku i kulturu, koja je uvrštenje objavila na Twitteru.
Arapska kaligrafija, kako je UNESCO objavio na web stranici, umjetnički je izražaj rukopisa arapskog pisma kako bi se prenio sklad, gracioznost i ljepota.
Istaknuto je da fluidnost arapskog pisma nudi beskonačne mogućnosti, čak i unutar jedne riječi, jer se slova mogu rastegnuti i transformisati na brojne načine kako bi se stvorili različiti motivi.
(FENA)