Dvije banjalučke aktivistice koje su učestvovale u protestima nakon smrti Davida Dragičevića kažu da ih policija diskriminiše prekršajnim kaznama za koje im ne uručuje naloge, dok Sud za sada odbija predmet vratiti na početak.
Sofija Grmuša i Merlina Ivić iz Banjaluke slučajno su u registru kazni otkrile da su prethodno prekršajno kažnjavane, ali kažu da protiv njih nikada nije vođen sudski postupak niti im je prekršajni nalog uručen lično ili putem pošte. Zbog toga su od policije tražile prekršajne naloge po kojima su kažnjene i dokaze o navodno urednom dostavljanju informacije.
Piše: Vladimir Kovačević, BIRN BiH / Gerila.info
Grmuša, koja je ranije dobila tužbu za diskriminaciju protiv banjalučke policije, kaže da nikada prije nisu vidjele naloge na osnovu kojih su prekršajno kažnjene i da nisu imale mogućnost da traže sudsko odlučivanje.
“Smatram da je ovo jedan vid diskriminacije i nastavak diskriminacije od strane policije”, kaže Grmuša, aktivistkinja neformalne grupe “Pravda za Davida”.
Policijska uprava Banjaluka odbila je, kaže Grmuša, da im da na uvid prekršajne naloge, na šta su se ona i Ivić žalile Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske. Ovo ministarstvo usvojilo je njihovu žalbu i naredilo Policijskoj upravi Banjaluka da Grmuši i Ivić dostavi tražene prekršajne naloge, potvrdila je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) advokatica Jovana Kisin Zagajac.
“Policijska uprava Banjaluka ponovo donosi akt kojim odbija dostaviti prekršajne naloge te u dopisu ističe da je broj prekršajnog naloga sasvim dovoljna informacija da se stranka obrati nadležnom sudu”, objašnjava Kisin Zagajac.
Iz banjalučke Policijske uprave nisu odgovorili na pitanja BIRN-a BiH o tvrdnjama Grmuše i Ivić. U dopisu koji su, u avgustu 2022. godine, poslali Grmuši, a u koji je BIRN BiH imao uvid, piše da je prekršajni nalog poštar pokušao dostaviti na njenu kućnu adresu, ali da nije uspio.
U njemu se navodi da je poštar ostavio pismeno obavještenje u kojem je naveo kako je dužna u roku od osam dana javiti se u prostorije pošte radi preuzimanja pisma. U dopisu se dodaje da Grmuša taj rok nije ispoštovala i da se zbog toga smatra “da je dostavljanje izvršeno”. Ovaj dopis je uprava banjalučke policije poslala Grmuši kao odgovor na zahtjev za dostavu prekršajnog naloga.
Ivić kaže da od 2019. godine u njenom slučaju postoje prekršajni nalozi za koje ona nikada nije znala da postoje. Tvrdi i da joj na kućnu adresu nikada nije stiglo bilo kakvo obavještenje da je pošta pokušala da joj dostavi naloge.
“Ja nikada nisam ni znala da postoje prekršajni nalozi na moje ime, što znači da niko od policijskih službenika mene nikada nije ni legitimisao. Na kućnu adresu nisam dobila ni jedan prekršajni nalog, već kako sam podnosila zahtjeve za javne skupove, tako sam dobijala odgovore da ja imam prekršajne naloge. Nakon toga sam provjerila u registru suda i vidjela da sam prekršajno kažnjavana”, priča Ivić, aktivistkinja “Pravde za Davida”.
Osnovi sud u Banjaluci je, kaže Kisin Zagajac, odbio da zaprimi podnesak Grmuše i Ivić sa prijedlogom za vraćanje u pređašnje stanje i sudskim odlučivanjem. Sud insistira da se uz podnesak dostave prekršajni nalozi koje Policijska uprava Banjaluka odbija da dostavi aktivistkinjama “Pravde za Davida”.
“Stranke su dopise Policijske uprave Banjaluka priložile uz prijedlog za povraćaj u pređašnje stanje i tražile da Sud iste pribavi po službenoj dužnosti, jer ih, očigledno, Policijska uprava odbija dostaviti strankama, ali Sud je to zanemario”, kaže Kisin Zagajac.
Ona smatra da se u ovom slučaju radi o direktnoj diskriminaciji pojedinaca zbog pripadnosti nekoj grupi “jer upravni organ odbija, i pored naloga više instance, da dostavi tražene dokumente, iako svim drugim građanima na zahtjev dostavlja izdate prekršajne naloge”.
Kisin Zagajac navodi i da Sud krši Zakon o prekršajima jer inicijalni akt i ne prosljeđuje sudiji, već o tome “potpuno neovlašteno i nezakonito odlučuje radnik uprave suda”.
Iz banjalučkog Osnovnog suda, u odgovoru za BIRN BiH, objašnjavaju da su oni u ovom slučaju nemoćni jer ne mogu vratiti predmet u pređašnje stanje bez prekršajnog naloga. Napominju i da je od konačnosti naloga proteklo šest mjeseci i da “sud u takvoj procesnoj situaciji donosi rješenje kojim ne dozvoljava vraćanje u pređašnje stanje”.
“Prekršajni postupak pred sudom se može pokrenuti samo predajom tog prekršajnog naloga na sudsko odlučivanje. Svaki okrivljeni mora imati prekršajni nalog da bi pokrenuo postupak pred sudom, a sud po službenoj dužnosti ne pribavlja prekršajne naloge. Odgovor na to koji je razlog zbog kojeg im Policijska uprava Banjaluka odbija uručiti prekršajni nalog morate potražiti od istih”, piše u odgovoru Osnovnog suda u Banjaluci.
Grmuša i Ivić će zaštitu u ovom slučaju potražiti na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, potvrđeno je za BIRN BiH. Grmuša je već, zajedno sa Aleksandrom Ninić Vranješ, ranije zbog kontinuirane diskriminacije tužila Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, o čemu je BIRN BiH pisao u nekoliko navrata.
Osnovni sud u Banjaluci je u decembru 2020. godine donio presudu u korist aktivistkinja i zabranio Policiji dalju diskriminaciju.
Tu presudu je, nakon žalbe Pravobranilaštva Republike Srpske, potvrdio Okružni sud u Banjaluci. Vrhovni sud Republike Srpske je u decembru prošle godine odbio kao neosnovanu reviziju presude Okružnog suda.