Poboljšanje slatkovodne bioraznolikosti u rijekama u Engleskoj povezano je sa smanjenjem onečišćenja cinkom i bakrom, uglavnom zbog smanjenog izgaranja ugljena i teške industrije, kažu istraživači.
Beskičmenjaci se koriste kao važna mjera bioraznolikosti i zdravlja rijeke, a podaci Agencije za okoliš pokazuju da je u Engleskoj 1990-ih i početkom 2000-ih došlo do široko rasprostranjenog, značajnog povećanja bogatstva vrsta. Međutim, od tada nije bilo značajnog daljnjeg poboljšanja.
Stoga je tim naučnika predvođen UK Centrom za ekologiju i hidrologiju (UKCEH) istražio moguće razloge za to, koristeći statističko modeliranje kako bi istražili širok raspon različitih hemijskih i fizičkih faktora, poput temperature, toka rijeke i krajolika.
Ispitali su veliku količinu podataka Agencije za okoliš, 65.000 pojedinačnih opažanja koja se odnose na mjerenja zagađivača i beskičmenjaka sa 1457 mjesta između 1989. i 2018. godine.
Studija, objavljena u časopisu Environmental Science & Technology, otkrila je da iako koncentracije amonijaka i organske tvari, povezane s otpadnim vodama iz kanalizacije, utiču na raznolikost beskičmenjaka, korelacija s cinkom i bakrom bila je najjača.
Istraživači ukazuju na nekoliko razloga za smanjenje količine cinka i bakra u rijekama nakon 1980-ih:
– Smanjenje spaljivanja ugljena, važnog izvora atmosferskog onečišćenja metalima koji kiselim kišama završavaju u rijekama;
– Pad teške industrije, koja emitira metale u atmosferu i ispušta otpadne vode koje sadrže zagađivače u rijeke;
– Pad domaćih proizvoda koji sadrže cink i bakar, što rezultira manjim zagađenjem metala u kanalizaciji.
“Naša studija pruža snažne dokaze da koncentracije cinka i bakra imaju najveći utjecaj na bogatstvo vrsta beskičmenjaka, tako da budući pokušaji povećanja slatkovodne bioraznolikosti vjerojatno neće uroditi plodom bez daljnjeg smanjenja tih metala”, naglasio je profesor Andrew Johnson, voditelj studije.
Najveće koncentracije metala nalaze se nizvodno od napuštenih rudnika i još uvijek utječu na biološku raznolikost.
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA