Norveški grad Bodo preporučen je za Evropsku prijestolnicu kulture (EPK) za 2024. godinu, saopćeno je danas, nakon dvodnevnog zasjedanja, u muzeju House of European History u Briselu, javlja Anadolu Agency (AA).
U konkurenciji su bila i dva bosanskohercegovačka grada – Mostar i Banja Luka, koji su ispunili sve formalne kriterije za aplikaciju za titulu Evropske prijestolnice kulture (EPK) za 2024. i zajedno s norveškim gradom Bodo ušli u uži izbor za ovu titulu.
Predsjedavajući stručnog vijeća evropskih prijestolnica kulture objavio je danas preporuku za grad Bodo za naslov evropske prijestolnice kulture za 2024. godinu iz zemalja EFTA/EEA, zemalja kandidata ili potencijalnih kandidata za članstvo u EU.
Program Evropske prijestolnice kulture, pokrenut 1985. godine, prerastao je u jedan od najambicioznijih kulturnih projekata u Evropi i jednu od najvažnijih aktivnosti EU.
Prije proglašenja prijestolnice kulture, u Sarajevu je održana javna tribina pod nazivom “Ko će biti Evropska prijestonica kulture u 2024. godini”.
Članovi mostarskog i banjalučkog EPK tima razgovarali su o procesu kroz koji su prošli radeći na ovoj aplikaciji. Također, govoreno je i o političkoj nestabilnosti u zemlji i njenom uticaju na kulturu i na kandidature kao što je bila ova.
“Mostar i Banjaluka, nažalost, nisu prošli. Potrudili smo se, dvije godine smo u nekoj mašini koja ide, pravi planove i ti planovi su sada na papiru. Sada je pred nama da barem dio toga realizujemo”, rekao je Zoran Galić, šef Media deska Kreativna Evropa za BiH iz kancelarije Banja Luka.
Kako je kazao, možda ovo bude samo novi početak. Nije siguran da će biti kandidature 2027. godine, jer je to previše daleko.
“Moram da priznam da jako puno putujem po Evropi i svijetu i, mislim da je prva percepcija BiH – loša politička situacija”, kazao je Galić.
Vjeruje da je upravo to bio jedan od razloga i da je to dio ovakve odluke.
“Moram priznati da malo jesam razočarana. Očekivali smo pobjedu”, poručila je Adela Lerić, članica tima Mostar 2024.
Podsjetila je da su imali dobar tim koji je radio više od dvije godine.
“Radili smo i za naše građane, transparentno sve vrijeme i nema razloga da ne nastavimo da radimo i realiziramo ove kavlitetne projekte koji se nalaze na našoj prijavnici. Svi ste upoznati s tim kakva je politička situacija u Mostaru, međutim, mi se nadamo da će se to vremenom popraviti”, pojasnila je Lerić.
Nebojša Jovanović, programski koordinator u Udruženju Akcija, pojasnio je da će se u narednom periodu vidjeti da li su Mostar i Banjaluka u sve ovo ušli samo radi titule ili građana.
“Nadam se da su ušli radi građana, jer će se u tom slučaju realizirati barem dio programa koje su naveli u svojim aplikacijama”, rekao je Jovanović.
Govoreći o tome šta se može uraditi za moguću kandidaturu 2027. godine, Jovanović je podsjetio da je proces za ovu kandidaturu počeo 2016. godine.
“To je u BiH neki hendikep, jer političari koji trebaju podržati ovaj projekat, ne razmišljaju tako dugoročno. Oni sve žele da urade u svom mandatu. Ovo je pokazalo da ljudi iz kulture malo dugoročnije i strateški razmišljaju o budućnosti i više ulažu u projekte”, pojasnio je Jovanović.
U skladu s Odlukom Evropskog parlamenta i Vijeća o djelovanju Unije evropskih prijestolnica kulture, u 2024. godini su planirane tri evropske prijestolnice kulture: jedna u Estoniji, jedna u Austriji i jedna u zemljama EFTA/EEA, zemljama kandidatima ili potencijalnim kandidatima za članstvo u EU-u, a koje učestvuju u aktuelnom programu Kreativna Evropa.
(federalna.ba/AA)