Obilježavanje stotog rođendana velikana pjesničkog pera u BiH Mehmedalije Maka Dizdara počelo je danas bogatim programom u Historijskom muzeju BiH, a bit će nastavljeno nizom centralnih manifestacija u drugim institucijama kulture u Sarajevu, čime se želi dati omaž čovjeku koji je ime Bosne pronio širom svjetskih meridijana, a na mapi bh. kulturno-historijske baštine ostavio vječan pečat.
Muzejski prostor tako je ugostio tri događaja – izložbu plakata i dokumenata “Mak Dizdar: Prvih stotinu godina”, izložbu radova MAKKAM i “Fragmente spomenika Maku Dizdaru” konceptualnog umjetnika Adisa Fejzića te otvaranje muzejske biblioteke za javnost.
Direktor Fondacije “Mak Dizdar” Gorčin Dizdar, pozdravljajući brojne posjetioce, podvukao je da se obilježavanje 100. godišnjice rođenja velikog pjesnika održava tokom cijele godine u nizu bh. i gradova regije, ali da je za centralne manifestacije izabran upravo dan njegova rođenja i grad u kojem je proveo najveći dio života.
Podvlači da je ambiciozni projekt rezultat saradnje četiri institucije – Fondacije, Historijskog muzeja BiH, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH te Bošnjačkog instituta, čiji je motiv osjećaj duga prema Maku i bh. kulturnom naslijeđu.
Rad Adisa Fejzića predstavila je profesorica Amila Buturović, ocjenjujući fascinantnim da je Dizdar razlikovao dva života stećaka kojima je bio zaokupljen – kao egzotičnih spomenika koji stoje u muzeju i stećaka koji žive svoj život u prirodnom okruženju, na livadama i šumarcima, u suživotu s ljudima.
Mak Dizdar je, kazala je ona, na osnovu epitafa i napisa na stećcima uspio dati govor kamenu, ali i njegov razgovor sa precima koji leže posvuda po cijeloj Bosni.
“Fejzić je fragmentima želio reći da je naše znanje o stećcima nepotpuno, a sjećanje isprekidano, tako da ih ne možemo nikada u potpunosti spoznati”, istakla je ona.
Kustosica Historijskog muzeja BiH Elma Hodžić navodi da svake godine kolektiv te institucije naročitu pažnju posveti adaptiranju i promoviranju jedne od njegovih kolekcija, a ove godine odlučili su se za biblioteku. Kruna rada, kazala je, bila je saradnja sa umjetnikom Adisom Fejzićem, koji je pomogao da se prostor biblioteke i čitaonice otvori za sve buduće čitaoce.
“Biblioteka broji više od 16.000 jedinica koje tematiziraju različite periode bh. historije, a isto tako govore o historiji, historiji umjetnosti i arhitekturi na ovim prostorima. Sve to se lijepo poklopilo sa rođendanom Maka Dizdara”, rekla je.
Direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović navodi da izložba koju je pripremila ta muzejska institucija donosi originalne Dizdarove dokumente, rukopise i fotografije dajući uvid u to kako je izgledao život pisca koji je srednji vijek učinio dijelom našeg savremenog života.
Posjetioce je pozdravila i direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović, naglašavajući zadovoljstvo sinergijom institucija koje su se ujedinile oko jedinstvenog projekta. Otvaranje biblioteke, smatra ona, nije moglo biti u bolji čas, uz želju muzejskih uposlenika da ona bude otvorena za javnost i time doprinese očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa BiH.
U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH danas će biti premijerno prikazan film “Mak” uz razgovor s autorom Amarildom Gutićem, dok će u Narodnom pozorištu Sarajevo večeras biti organizirana akademija i muzički teatar “Mak Dizdar: prvih stotinu godina”, pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.
Također, u Bošnjačkom institutu 19. oktobra će biti organizirana međunarodna naučna konferencija “Mak Dizdar: prvih stotinu godina”.
(FENA)