Klimatske promjene pogoršavaju neurološka stanja, pogađaju milione ljudi širom svijeta te zahtijevaju hitnu akciju za ublažavanje rizika i očuvanje zdravlja mozga, upozoravaju britanski naučnici.
Klimatske promjene predstavljaju značajnu prijetnju pojedincima s neurološkim stanjima, pogoršavajući njihove simptome i povećavajući zdravstvene rizike, zaključci su u opsežnom naučnom osvrtu koji su proveli Sanjay Sisodiya, profesor neurologije na Univerzitetu koledžu u Londonu (UCL) i Mark Maslin, profesor prirodnih nauka na UCL-u. Njihov pregled otkriva da su stanja kao što su moždani udar, migrene, meningitis, epilepsija, multipla skleroza, shizofrenija, Alzheimerova bolest i Parkinsonova bolest podložna pogoršanju s porastom temperature i nivoi vlažnosti uzrokovanih klimatskim promjenama.
Evolucijska ograničenja
Naši su mozgovi fino podešeni za upravljanje izazovima iz okoliša, kao što su fluktuacije temperature i vlažnosti, pokrećući reakcije poput znojenja i traženja hlada. Međutim, kako klimatske promjene guraju te uslove u neuobičajene granice, naši se mozgovi bore da učinkovito regulišu temperaturu, što dovodi do pogoršanja postojećih neuroloških stanja.
Ljudi su evoluirali kako bi uspijevali unutar određenog raspona temperature i vlažnosti, obično između 20˚C do 26˚C i 20 do 80 posto vlažnosti. Čak i neznatna odstupanja od tih optimalnih uslova mogu poremetiti rad mozga, osobito kod osoba koje već imaju neurološke probleme, ističu Sanjay i Maslin. Osim toga, lijekovi koji se koriste za upravljanje tim stanjima mogu dodatno zakomplikovati sposobnost tijela da se prilagodi promjenama temperature.
Posljedice klimatskih promjena na neurološko zdravlje
Uticaj klimatskih promjena na neurološko zdravlje dodatno se pojačava tokom toplinskih valova, koji remete obrasce spavanja i pogoršavaju simptome poput napada kod epilepsije. Kod osoba s multiplom sklerozom, više temperature mogu oštetiti već neispravne moždane veze, dok dehidracija tokom toplinskih valova povećava rizik od moždanog udara zgušnjavanjem krvi.
Posljedice klimatskih promjena nadilaze samo pogoršanje postojećih uslova. Na primjer, tokom evropskog toplinskog vala 2003. godine, otprilike 20 posto od povećanih smrtnih slučajeva bilo je među pojedincima s neurološkim problemima. Neuobičajene ekstremne temperature, dnevne fluktuacije i ekstremne vremenske prilike mogu pogoršati neurološka stanja, posebno u urbanim područjima s ograničenim zelenim površinama.
Globalni nivo neuroloških i psihijatrijskih stanja osjetljivih na klimatske promjene je zapanjujuć, s milionima pogođenih širom svijeta. Kako populacija nastavlja stariti, predviđa se da će ti brojevi značajno porasti, naglašavajući hitnu potrebu rješavanja klimatskih promjena i njihovog uticaja na neurološko zdravlje, upozoravaju Sisodiya i Maslin.
Klimatske promjene su loše za mozak
Dok su dugoročni napori za ublažavanje ključni, trenutne radnje mogu pomoći u ublažavanju rizika za pojedince s neurološkim bolestima. Pružanje prilagođenih informacija o vremenskim rizicima i reakcijama, zajedno s podrškom zdravstvenih radnika, porodice i zajednica, može pomoći u ublažavanju uticaja klimatskih promjena na neurološko zdravlje.
Neuspjeh u rješavanju klimatskih promjena ne samo da ugrožava naučni napredak u neurološkoj njezi, već predstavlja i rizike za cjelokupno zdravlje mozga.
Ukoliko se ne počnemo baviti klimatskim promjenama kao dijelom neurološke njege, postoji opasnost da će se izgubiti dobrobiti postignutog naučnog napretka. Možda najvažnije, neurološke bolesti nude uvid u to što bi se moglo dogoditi zdravom mozgu gurnutom izvan evolucijski izvedenih granica i bihevioralne sposobnosti prilagodbe… Da bismo nastavili živjeti živote kakve želimo, trebali bismo obratiti više pažnjei na osjećaj da postaje prevruće i da se djeluje protiv klimatskih promjena. Ovisimo o svojim mozgovima: klimatske promjene su loše za njih, zaključuju na kraju Sisodiya i Maslin.
Izvor: The Conversation
Prevod: Impuls