Prezentacija istraživanja demografskih obrazaca u Bosni i Hercegovini i njihovim posljedicama na društveno okruženje i razvojne potencijale na državnom, entitetskom i lokalnom nivou održana je u Mostaru, u organizaciji Westminster fondacije za demokraciju (WFD).
Istraživanje koje je proveo ekspert za pitanja političke demografije Miodrag Pantović, pokazuje da se veći dio BiH može smatrati depopulirajućim područjem, a znatna područja i rapidno depopulirajućim na osnovu vitalnog i indeksa starosti, te procjene migracija, upisanih prvašića i perspektive mladih.
“Ono što je ustanovljeno je da su BiH i sve države ove regije u procesu visoke depopulacije gdje imamo nizak natalitet praćen visokim iseljavanjem, što predstavlja veliki problem za opće procese razvoja, planiranja i svega onoga što se u jednoj državi treba raditi u smislu zadržavanja stanovništva, daljnjeg razvoja i ljudskog kapitala. Postoje različite procjene relevantnih institucija gdje bi Bosna i Hercegovina do 2060. godine mogla izgubiti između 50 i 70 posto stanovništva sa sadašnjim trendovima koji se odnose i na iseljavanje i na nizak natalitet”, rekao je Pantović.
Prema njegovim riječima, iseljavanje je faktor koji najviše doprinosi smanjenju broja učenika.
“To naročito možete vidjeti na području Unsko-sanskog kantona gdje se vidi da je, ako gledate broj učenika koji se rodi u jednoj godini i koji za tu godinu trebaju upisati prvi razred, minus negdje do jedne petine, odnosno preko 20 posto te djece koja se rodi u toj jednoj godini ne upiše prvi razred kada bi trebala. Pretpostavlja se da ta djeca, odnosno cijele obitelji napuste zemlju”, kazao je Pantović.
Istaknuo je kako populacijska politika i demografija nije samo pitanje nataliteta, nego je često pitanje i samog zdravlja.
Kako zadržati mlade ljude?
“Države ovdje u regiji imaju mnogo kraći životni vijek nego države zapadne Europe. Mnogo više bi se doprinijelo toj populacijskoj politici kada bi se uložilo u zdravstvene preventive, educiralo ljude da se na neki način bolje živi, s time bi smanjila smrtnost i na neki način ublažilo efekte o kojima se radi. To je po meni faktor o kojem se jako malo priča”, kazao je Pantović.
Ministrica porodice, omladine i sporta Vlade Republike Srpske (RS) Selma Čabrić kazala je kako se u tom entitetu od 2004. godine radi na prepoznavanju problema pada fertiliteta i demografskih kretanja, koji su nepovoljni za ljude koji žive u BiH.
“Nakon niza uvedenih mjera koje se tiču i pronatalitetne politike, nismo nešto zadovoljni ishodom zato što statistika kaže da ljudi žele imati djecu, ali neke druge okolnosti utječu na to da se oni ne odluče na osnivanje svoje obitelji. Radi se o socioekonomskim prilikama i o tome da im radno mjesto nije sigurno nakon ostanka u drugom stanju i povratka s porodiljnog dopusta. Jednostavno, prihodi nisu dovoljni da bi to bio život dostojan čovjeka u 21. stoljeću”, kazala je Čabrić.
Ministrica dodaje kako je RS trenutno u fazi nacrta izrade nove strategije demografske obnove.
“Na tome je radio niz stručnjaka, koristili smo istraživanja tako da je ova današnja konferencija također dio te strategije i ja ću uzeti u obzir sve što smo danas čuli, a čuli smo primjere dobre prakse, kako lokalne zajednice na osnovu onoga s čim raspolažu uspijevaju izaći na kraj s time, koje moduse su pronašli da zadrže mlade ljude na našim prostorima. Sve što smo danas čuli naći će se u strategiji, a i organizirat će se javne rasprave tako da ćemo čuti mišljenja struke i ljudi s terena, što je jako važno. Moramo naći način da mlade, ali i sve druge ljude zadržimo ovdje, jer smo ih već puno izgubili”, kazala je Čabrić.
Demografija i natalitet ključna pitanja
Program menadžerica WFD-a u BiH Meliha Mulahalilović-Žiško kazala je da je navedeno istraživanje pokazalo da je depopulacija prisutna značajnije u sredinama gdje se registrira govor mržnje.
“To je nešto što je zabrinjavajuće i kroz samo istraživanje nalazimo vezu između sigurnosti, govora mržnje, incidenata i depopulacije. Ovo je svakako pitanje kojim ćemo se morati ozbiljnije pozabaviti u budućnosti. Demografija je tema koja u ovom trenutku treba biti visoko pozicionirana kod svih donositelja odluka. Kao što i sami možete primijetiti, a i statistika to govori, pojedini dijelovi BiH se prazne. Na nama je što ćemo učiniti jer sad više nije situacija da ljudi napuštaju BiH iz ekonomskih razloga, mladi odlaze jer ovdje više ne vide perspektivu, gradovi se pune, a manje sredine ostaju prazne. Pozivamo sve donositelje odluka da demografiju i pitanja nataliteta stave visoko na svoje agende i da se posvete dugoročnim mjerama za dobrobit svih građana BiH”, kazala je Mulahalilović-Žiško.
U istraživanju su identificirane sredine u kojima se ovi procesi, ako se već ne mogu preokrenuti, mogu usporiti uz pomoć šest preporuka kako se suočiti s ovim obrascima i trendovima.
U okviru konferencije održana su i dva panela s predstavnicima lokalnih, entitetskih i državnih nivoa vlasti, te predstavnicima nevladinog sektora.
Događaj je organiziran u sklopu programa koji podržava Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.
(BHRT)