Tužilaštvo Bosne i Hercegovine otvorilo je istragu po 22 prijave podnesene zbog negiranja ratnih zločina što je krajem jula postalo kazneno djelo, a da stupanje tog zakona nosi učinak pokazuje veliki pad objava negiranja na društvenim mrežama.
Informaciju o provedbi istraga za lokalne medije potvrdio je glasnogovornik tužilaštva Boris Grubešić no nije želio govoriti o sadržaju prijava i osobama protiv kojih su podnesene, prenosi Hina.
Negiranje ratnih zločina iz posljednjeg rata u BiH potvrđenih presudama međunarodnih i domaćih sudova, kao i veličanje počinitelja tih zločina kaznena su djela za koje je u toj zemlji moguće dobiti od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Sankcioniranje takvih djela predviđeno je izmjenama Kaznenog zakona BiH koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, a stupile su na snagu 28. jula.
Izričito je zabranjeno i negiranje genocida u Srebrenici, kojeg su 1995. godine nad Bošnjacima u Srebrenici počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.
RS odbacuje Inzkovu odluku
Na Inzkovu odluku da nametne izmjene Kaznenog zakona ne bi li time spriječio revizionističke istupe kojima se dovode u pitanje sudski utvrđene činjenice o zločinima, vlasti Republike Srpske odgovorile su donošenjem vlastitog zakona u kojem stoji kako se te izmjene neće primjenjivati na teritoriju tog entiteta.
Ta odluka entitetskog parlamenta još nije stupila na snagu, a bošnjački zastupnici najavili su da će tražiti o tome očitovanje Ustavnog suda RS-a, a zatim i BiH-a.
Njihovo je stajalište da se entitetskim zakonima ne mogu derogirati zakoni koji vrijede na nivou države.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ranije je najavio da će policija RS-a štititi osobe koje bi Tužilaštvo BiH podvrgnulo kaznenom progonu zbog negiranja ratnih zločina, no za sada nema jasnog odgovora kako se to planira uraditi.
Manji broj negiranja genocida na društvenim mrežama
“Ovih dana razgovaramo o načinu kako ćemo zaštititi ljude koji dođu u poziciju da budu procesuirani. I putem pravne pomoći, i putem, naravno, fizičke zaštite da (ne) bude uhapšen, priveden”, kazao je Dodik u ovosedmičnom intervju za RTRS.
Novi visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt najavio je da se neće miješati u provedbu zakona, istakavši da je to posao za domaća pravosudna tijela.
Sarajevski istraživački portal BIRN pratio je objave na društvenim mrežama i u elektronskim medijima kojima se negira genocid u Srebrenici te je izvijestio da je njihov broj znatno opao od trenutka kada su stupile na snagu zakonske odredbe koje je nametnuo Inzko.
Tako je, naprimjer, na Twitteru 23. jula bilo 70 takvih objava, a 1. augusta, kada su takve izjave već bile kažnjive, bilo ih je samo četiri.
(Agencije)