Čak i ‘neto nulto’ zrakoplovstvo može i dalje uzrokovati značajno globalno zagrijavanje

Budući letovi ugrozit će ciljeve Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama ako napori da se postigne neto nulta vrijednost u zrakoplovstvu ne uzmu u obzir efekat zagrijavanja uzrokovan kondenzacijskim tragovima u obliku pruga oblaka koje stvaraju avioni, pokazalo je istraživanje.

Nicoletta Brazzola  sa ETH Zurich u Švicarskoj i njene kolege otkrili su da čak i ako napori za smanjenje emisija ugljika uspiju, sektor zrakoplovstva širom svijeta mogao bi povećati globalne prosječne temperature između 0,1°C i 0,4°C. Budući da se svijet već zagrijao za 1,1°C od industrijske revolucije, Brazzolin tim kaže da bi dodatno zagrijavanje moglo ugroziti cilj Pariškog sporazuma da se povećavanje temperatura zadrži na 1,5°C.

Zagrijavanje nastaje i zbog drugih načina na koji letovi zagrijavaju atmosferu, pored ugljičnog dioksida koji se emitira izgaranjem mlaznog goriva. Emisije CO2 su trenutno jedine koje se mjere na međunarodnom i nacionalnim nivoima za dekarbonizaciju zrakoplovstva. Glavni od tih efekata koji nisu povezani s CO2 su tragovi koji nastaju zbog čađi, aerosola i vodene pare koje oslobađaju motori zrakoplova.

Brazzolin tim je istraživao različite buduće scenarije potražnje za letovima, tehnologije za njihovo napajanje i koliko bi CO2 trebalo ukloniti iz atmosfere pomoću stabala ili mašina da bi dosegli neto nulu. “Bez velikog smanjenja potražnje za letovima i bez vrlo brzih, gotovo neizvodivih prijelaza na čiste tehnologije, u svim bismo slučajevima morali primijeniti uklanjanje ugljika u velikoj mjeri”, kaže ona.

Modeliranje koje je sproveo ovaj tim sugerira da ako se ne uzmu u obzir ti drugi efekti zrakoplovstva koji nisu vezani za CO2, a većina kreatora politika trenutno tako postupa, zanemarilo bi se 90 posto efekta budućih letova na klimatske promjene.

Ova studija pokazuje da će se nova goriva i tehnologije letenja, od vodika do baterija, morati razviti i brzo primijeniti kako bi imali šanse za postizanje klimatske neutralnosti.

Studija također sugerira da kratkoročni plan zrakoplovnog sektora za smanjenje njegovog utjecaja na klimatske promjene – shema kompenzacije emisija ugljika koja je razvodnjena tijekom pandemije – neće biti dovoljna.

Brazzolin tim je otkrio da bi čak i uz samo umjereno povećanje potražnje za letovima bilo potrebno da se površina veličine Njemačke posadi drvećem kako bi se kompenzirale emisije zrakoplova. Ta količina uklanjanja CO2 vrlo je velika i možda je neizvediva, kaže Brazzola.

Rezultati ove studije pokazuju koliko će biti teško ispuniti cilj neto nultog zrakopolstva do 2050 bez smanjivanja apetita svijeta za većim brojem letova u budućnosti, zaključuje ona.

Izvor: BBC News
Prevod: AbrašMEDIA