Ivan Goran Kovačić (Gorski Kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, 13. srpnja 1943.) bio je jugoslovenski pjesnik, pripovjedač, esejista i kritičar. Upisuje slavistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, ali vrlo brzo prekida studij intenzivnije se posvećujući književnom i novinarskom radu. Prvo novinsko namještenje dobiva 1936.…
Više... Ivan Goran Kovačić: „Krv je moje svjetlo i moja tama“Category: AbrašMEDIA
Dolores Veledar – Perić: Koliko vrijedi život u Mostaru?
Devedeset druge, za vrijeme nekog dvodnevnog primirja, mama i ja odlučismo sići ispod zgrade i pokušati dohvatiti trešnje sa stabla na otežalim granama. Crnice. Gledali smo ih danima kroz prozor od sobe u rijetkim trenutcima kad bi se popeli u stan da obavimo nuždu. Ostatak…
Više... Dolores Veledar – Perić: Koliko vrijedi život u Mostaru?Marina Orsag: „Humor je definitivno način na koji se može razbiti predrasuda“
Prva žena balkanskog stand-upa, Marina Orsag, stand-up komičarka koja iza sebe ima preko 1000 nastupa, posjetila je Mostar. Pored toga što je imala vrhunski nastup pred publikom u OKC Abrašević, također je vodila i besplatnu vikend radionicu stand-up komedije. O dugogodišnjoj karijeri, nastupima, publici, stand-up…
Više... Marina Orsag: „Humor je definitivno način na koji se može razbiti predrasuda“Mi smo žene iz Mostara, sve nas ista ljubav spaja!
Izađoh sinoć sa dvije prijateljice u Klub Aleksa na osmomartovsku fiestu. Trebalo nas je biti četiri, ali jedna nas je izradila. Reče da nema damara, preumorna je. I tako nas tri “damarli„ cure sjednemo za sto za četvoro koji smo dan ranije rezervirale. Zapravo, konobar…
Više... Mi smo žene iz Mostara, sve nas ista ljubav spaja!Život, djelo, poetika i filozofija Isidore Sekulić
Isidora Sekulić rođena je 16. februara 1877. godine, podno Titelskog brijega, u bačkom selu Mošorinu kod Žablja. Važila je za najprosvjećeniju ženu svoga doba. Govorila je nekoliko jezika, i poznavala više kultura i područja umjetničkog izražavanja. Isidora Sekulić je kao književnica, prevoditeljica i književna kritičarka…
Više... Život, djelo, poetika i filozofija Isidore SekulićHrabra majka Hamida
Srećem je godinama u ulici Fejićevoj. Obje smo majke, a njeno zadnje dijete je malo mlađe od mog sina. I kod nje je dječak. Živjela sam u blizini „Muje trovača“ (kafana desetljećima u vlasništvu rahmetli Muje, starog mostarskog namćora i dobričine), i na trokutu „Kod…
Više... Hrabra majka HamidaMonika Mihić: „Osnova svih problema je nesposobnost za samokritiku“
Moniku Mihić znam godinama. Prije nekih 7-8 godina, dovela je trogodišnjeg sinčića Petra na dječju likovnu radionicu koju vodim. Bila sam mlađa, neudana i bez djece. Bio je to moj prvi bliski susret face to face sa trogodišnjakom. Bio je najmlađi u grupi. Išlo je…
Više... Monika Mihić: „Osnova svih problema je nesposobnost za samokritiku“Ranko Marinković: Zvjerinjak u dehumaniziranom stoljeću
Jugoslovenski književnik Ranko Marinković rodio se 22. februara 1913. na otoku Visu. U Zagrebu je završio Filozofski fakultet. Tokom Drugog svjetskog rata u Splitu je uhapšen od strane Talijana, te je interniran u logor Ferramonteu (Kalabrija). Nakon rata radi u Nakladnom zavodu Hrvatske. Potom postaje…
Više... Ranko Marinković: Zvjerinjak u dehumaniziranom stoljećuIntervju, Stuttgart Online: Kakva je to snaga, kad je volja jaka
Razgovor sa Bojanom i Markom vođen je u ugodnoj kućnoj atmosferi, dan poslije svirke u Abraševiću. Iako je Stuttgart Online dosta poznat u javnosti, ova dva “R’N’R rudara” čitav posao oko vođenja benda rade sami. Time su “zaslužili” pojavljivanje u serijalu “Nova scena”. Razgovarao: Robert…
Više... Intervju, Stuttgart Online: Kakva je to snaga, kad je volja jakaMilovan Đilas o Savi Kovačeviću
Na mom putu za Gornje Polje, na kamenom planinskom prevoju, sučelili smo se sa grupom naoružanih ljudi, koju tek posle tri-četiri sekunde prepoznamo kao partizane. Napred je išao pokrupan brkajlija, s kapom od lisičine, u čizmama artiljerca i isprepasan kaišima. – Je si li ti…
Više... Milovan Đilas o Savi KovačevićuJosip Broz Tito o Španskom građanskom ratu
U predvečerje španskog građanskog rata, nad Evropom se sve otvorenije nadnosila opasnost od agresije fašističkih snaga. U pripremama za nova osvajanja, reakcionarnim snagama svijeta smetala je Demokratska Republika Španija. U Madridu i Berlinu, a posebno u Rimu, počela je da se kuje zavjera protiv španskog…
Više... Josip Broz Tito o Španskom građanskom ratuGeorge Orwell: Granice umjetnosti i propagande
Govorim o književnoj kritici, a u svijetu u kojem stvarno živim to je gotovo bezizgledno kao govoriti o miru. Naše doba nije doba mira ni doba kritike. U Evropi posljednjih deset godina književna kritika starije vrste – kritika koja je zaista razborita, obzirna, poštena, koja…
Više... George Orwell: Granice umjetnosti i propagande