Srbiji je potrebna politička partija koja će zatvoriti provaliju koja već decenijama uporno opstaje na levom delu famoznog „političkog spektra“. (Ma koliko da su te fraze i označitelji oveštali i upitne upotrebne vrednosti, u nedostatku boljih, a opšteprihvaćenih možemo se držati njih i podrazumevati saglasnost,…
Više... Pitanje levice je centralnoCategory: Analiza i kritika
Atina, 17. novembar i revolucionari amateri
Pred zoru 17. novembra 1973. godine, tenkovi vojne hunte, koja je od 21. aprila 1967. nakon izvršenog puča vladala Grčkom, izašli su na ulice Atine i uputili se prema Politehničkom univerzitetu u srcu grčke prestonice. Već puna tri dana Politehniku su bili zauzeli studenti zahtevajući…
Više... Atina, 17. novembar i revolucionari amateriKo je ko u evropskoj desnici
Nacionalistička desnica osvaja sve veći politički prostor u mnogim evropskim državama. Da li se radi o jednistvenom bloku i koji su razlozi za njen uspeh? Autor Joachim Becker Prevela Iskra Krstić, Masina.rs Bauk kruži nad Evopskom unijom i njenim članicama: bauk desničarskog nacionalizma. Taj bauk…
Više... Ko je ko u evropskoj desniciPitajte Tita
Iz opširne bilješke koju je američko ministarstvo vanjskih poslova pripremilo za predsjednika Kennedyja uoči susreta s Titom u Washingtonu 1963., a koja se čuva u Biblioteci J. F. K., jasno je koliko su do Tita i njegova mišljenja držali širom svijeta. Iz nje čitajte, učite,…
Više... Pitajte TitaEDWARD SNOWDEN: Trajni dosije
„Neprijateljstvo prema meni u SAD osetno opada“, kaže najčuveniji uzbunjivač na svetu Edvard Snouden komentarišući odnos javnosti prema njemu zbog objavljivanja tajnih dokumenata u kojima su razotkrivene razmere programa za globalni nadzor američkih i britanskih špijunskih agencija. Piše Ewen MacAskill, The Guardian Prevela Milica Jovanović,…
Više... EDWARD SNOWDEN: Trajni dosijeBrexit i neoliberalizam
Na prvi pogled cela stvar izgleda neshvatljivo. Zašto rizikovati sve zbog brexita bez dogovora? Razbijanje sopstvene partije, gubitak parlamentarne većine, raspad Ujedinjenog Kraljevstva, upropašćavanje privrede, nestašicu hrane i lekova: kako bi za jednu konzervativnu i unionističku partiju bilo koji cilj mogao biti vredan svih ovih…
Više... Brexit i neoliberalizamAmazonija je centar sveta
Govor novinarke i aktivistkinje Eliane Brum na sastanku organizacije Rainforest Journalism Fund u Manausu u julu 2019. Počela bih podsećanjem na to gde se trenutno nalazimo. Želim da vas podsetim da se nalazimo u centru sveta. Ovo nije retorička fraza, niti mi je namera da…
Više... Amazonija je centar svetaNovi javni spomenici u regionu: oružje u građanskom ratu sećanja
Integralni tekst čija je skraćena verzija objavljena u novom broju Balkan.Perspectives, regionalnog časopisa o suočavanju s prošlošću u izdanju forumZFD-a. Nakon sloma socijalizma dolazi i do promene simboličkog kapitala sećanja. Krajem 20. veka, od kada je nacionalno potisnulo klasno, hegemoni nacionalni javni spomenici postaju simbolička…
Više... Novi javni spomenici u regionu: oružje u građanskom ratu sećanjaMesto suvereniteta
Učinićemo sve što je u našoj moći da sprečimo katastrofalni brexit bez sporazuma za koji sadašnja konzervativna vlada nije dobila mandat. To je otvoreni napad na našu demokratiju, pokušaj da se nametne rešenje kojem se veći deo javnosti protivi. Piše Jeremy Corbyn, The Guardian Preveo…
Više... Mesto suverenitetaBolsanarov požar
Amazonija je već 500 godina mesto uništavanja. Prvo je evropska invazija donela naročito destruktivan oblik civilizacije te smrt stotinama hiljada starosedelačkih muškaraca i žena i istrebljenje desetinama naroda. U novije vreme – raščišćavanje područja pod šumom i uništavanje živog sveta. Sada, u 2019. godini, svedočimo…
Više... Bolsanarov požarKorbinov trenutak
Boris Džonson je prvi britanski premijer za mnogo godina unazad koji nema nikakvih dilema u pogledu Evropske unije. Njegova strategija za osvajanje vlasti podrazumevala je samo jednu opciju: poništiti pregovore sa EU pre 31. oktobra, raspisati izbore upravo na taj dan, zahtevati mandat za bezuslovni…
Više... Korbinov trenutakPosle novog izveštaja UN-a o klimatskim promenama
Pre tri godine u Parizu na pregovorima o klimatskim promenama svetski lideri nisu uspeli da utvrde koliko pokazuje „termometar sudnjega dana“. Motivisani pre svega političkim razlozima, predstavnici razvijenih zemalja su kao opasno zagrevanje navodili prosečni porast globalne temperature za 2 stepena Celzijusa. To nije bilo…
Više... Posle novog izveštaja UN-a o klimatskim promenama