Popodne smo primili i depšu, poslednju, od Vrhovnog štaba, koja – po sećanju Radovana Vukanovića – treba da je glasila: “Kod nas situacija teška. Skrenite ka izvornom delu Neretve. Mi ćemo vam od Kalinovika poslati izviđačke delove. U slučaju da dođete u tešku situaciju, probijaćete…
Više... Milovan Đilas: Herojska smrt Save Kovačevića na SutjesciCategory: Antifašizam
Milovan Đilas: Pismo Titu
Milovan Đilas (4. 6. 1911. – 20. 4. 1995.) bio je jugoslovenski književnik, revolucionar, političar, politički zatvorenik i jedan od najpoznatijih istočnoevropkih disidenata, čija su djela redovno prevođena i izdavana u zapadnoj štampi. Od 1937. do 1954. godine, kao član Centralnog komiteta i Politbiroa KPJ,…
Više... Milovan Đilas: Pismo TituMilovan Đilas o Savi Kovačeviću
Na mom putu za Gornje Polje, na kamenom planinskom prevoju, sučelili smo se sa grupom naoružanih ljudi, koju tek posle tri-četiri sekunde prepoznamo kao partizane. Napred je išao pokrupan brkajlija, s kapom od lisičine, u čizmama artiljerca i isprepasan kaišima. – Je si li ti…
Više... Milovan Đilas o Savi KovačevićuMilovan Đilas: O Drugom zasjedanju AVNOJ-a
Najveći deo posla u formulisanju zaključaka budućeg AVNOJ-a obavio je Kardelj. Pomagao mu je Pijade: budući „parlament“ je našao u Pijadi svog čoveka, a Pijade u njemu sebe. Pijadeova živahna i maštovita inteligencija kao da se tek s AVNOJ-em i kasnijom Skupštinom iskazala i kao…
Više... Milovan Đilas: O Drugom zasjedanju AVNOJ-aSkender Kulenović: Ovu poemu ispjevala je glad, glad za punim integralnim životom, koji su htjeli da nam oduzmu
Skender Kulenović, bosanskohercegovački književnik rođen je 2. septembra 1910. godine u Bosanskom Petrovcu. Pisao je pjesme, drame, eseje, kritike, putopise, crtice, priče te romane. Bio je direktor drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, dramaturg Narodnog pozorišta u Mostaru, urednik u beogradskoj Prosveti, uređivao je brojne književne…
Više... Skender Kulenović: Ovu poemu ispjevala je glad, glad za punim integralnim životom, koji su htjeli da nam oduzmu“Krvava bajka” o strijeljanju kragujevačkih gimnazijalaca 1941.
Pjesnikinja Desanka Maksimović opjevala je zločin strijeljanja kragujevačkih gimnazijalaca za vrijeme nacističke okupacije Jugoslavije. Ova pjesma ostala je kao svjedok tog strašnog zločina koji su počinili fašisti u Kragujevcu 1941. godine. Krvava bajka Bilo je to u nekoj zemlji seljaka na brdovitom Balkanu, umrla je…
Više... “Krvava bajka” o strijeljanju kragujevačkih gimnazijalaca 1941.Meša Selimović: Da nisam prišao revoluciji, da se nisam suprostavio zločinima, nikad više ne bih mogao sebe da poštujem
Meša Selimović je bosanskohercegovački pisac koji se u književnosti pojavio u drugoj polovini 20. vijeka. U književnost je unio jedan posve individualan stil, svoja djela je predstavio u izrazito modernom maniru i sa naglašenom psihološkom postavkom svojih likova. Piše: Aldina Lipovac – Jandrić (AbrašMEDIA) Rat…
Više... Meša Selimović: Da nisam prišao revoluciji, da se nisam suprostavio zločinima, nikad više ne bih mogao sebe da poštujemHasan Kikić: Fašizam je najcrnji i najbezdušniji oblik protunarodne vladavine, koji uvijek i sigurno daje zatvore, ubijanja i glad
Hasan Kikić, bosanskohercegovački književnik i revolucionar, rođen je u Gradačcu 20. augusta 1905. godine. Svojim književnim i revolucionarnim djelom njegovao je širenje progresivnih i humanih vrijednosti. Književno djelo Hasana Kikića neodvojivo je od njegovog revolucionarnog puta i djelovanja. Razvio je živu kulturnu i društvenu djelatnost…
Više... Hasan Kikić: Fašizam je najcrnji i najbezdušniji oblik protunarodne vladavine, koji uvijek i sigurno daje zatvore, ubijanja i gladBranko Ćopić: Narodnooslobodilačka borba je najsudbonosnija odluka u mome životu
Branko Ćopić, bosanskohercegovački književnik porijeklom iz Bosanske Krajine, rođen je 1. januara 1915. Nadahnut i spontan u svom književnom radu, bio je dobar opservator i poznavalac živog narodnog govora, a uz to vedra duha i sa istančanim smislom za humor, Ćopić je lako i brzo…
Više... Branko Ćopić: Narodnooslobodilačka borba je najsudbonosnija odluka u mome životu