Tim međunarodnih naučnika predstavio je revolucionarno istraživanje o porijeklu mjesečeve vode, nudeći uvide koji bi mogli preoblikovati naše razumijevanje sistema Zemlja-Mjesec i šireg Sunčevog sistema. Pionirska studija istražuje izotopne potpise mjesečeve vode, otkrivajući mješavinu autohtonih i kometnih izvora. Tim je analizirao vodu u devet uzoraka…
Više... Porijeklo lunarne vode i njezina povezanost s ranom historijom Zemlje
Drevne vrste možda su evoluirale sporije i trajale duže, ali tempo evolucije se ubrzao nakon globalnih ledenih doba, pokazala je nova analiza Virginia Tech-a. Studija, objavljena u časopisu Science, prikazuje uspon i pad drevnog života puno starijeg od dinosaura. Fosilizirani kosturi i školjke jasno pokazuju…
Više... Grafikon života produžen za gotovo 1,5 milijardi godina
Za ogromne vulkanske erupcije na Indijskom poluotoku dugo se smatralo da su alternativni uzrok smrti dinosaura. Ova faza aktivnog vulkanizma dogodila se u razdoblju neposredno prije nego što je Zemlju udario meteorit, prije 66 miliona godina. Učinak ovih vulkanskih erupcija na klimu na Zemlji predmet…
Više... Nova studija potvrđuje da velike vulkanske erupcije nisu uzrokovale izumiranje dinosaura
Poznato je da fitoplankton koji naseljava okeane igra ključnu ulogu u morskim ekosistemima i regulaciji klime. Poput kopnenih biljaka ti organizmi pohranjuju atmosferski CO2 i proizvode polovinu kisika na našoj planeti pomoću fotosinteze. Međutim, i dalje slabo razumijemo mehanizme koji kontrolišu njihovu distribuciju. Naučnici s…
Više... Fitokromi: ‘oči’ koje omogućuju mikroalgama da pronađu svoj put u dubinama
Najveća santa leda na svijetu, nazvana A23a, ponovno je u pokretu nakon što je veći dio godine bila zarobljena u vrtlogu. A23a ima 3800 kvadratnih kilometara, što je dvostruko više od područja Velikog Londona, i debljine je 400 m. Santa se oslobodila od Antarktika 1986.,…
Više... Najveća santa leda na svijetu ide prema sjeveru nakon što se oslobodila iz vrtloga
Nova analiza DNK drevnih modernih ljudi (Homo sapiens) u Europi i Aziji odredila je, preciznije nego ikad, vremensko razdoblje tijekom kojeg su se neandertalci miješali s modernim ljudima. To razdoblje je bilo prije otprilike 50.500 godina i trajalo je oko 7.000 godina, tj. do trenutka…
Više... Naučnici predstavili novu vremensku liniju miješanja neandertalaca i modernih ljudi
Malo je genoma sekvencirano od ranih modernih ljudi, koji su prvi put stigli u Europu kada je regija već bila naseljena neandertalcima. Međunarodni tim sada je sekvencionirao dosad najstarije moderne ljudske genome. DNK je izolovana od sedam individua koje su živjele prije 42.000 do 49.000…
Više... Sekvencirani najstariji moderni ljudski genomi
Novi uvidi u ponašanje aerosola iz emisija kuhanja i prskanja mora otkrivaju da čestice mogu uzeti više vode nego što se mislilo, što potencijalno mijenja koliko dugo čestice ostaju u atmosferi. Kapljice postaju teže uzimanjem vode i na kraju bivaju uklonjene iz atmosfere tek kada…
Više... Aerosolni zagađivači iz emisija kuhanja mogu duže trajati u atmosferi
Samo deseci jedinstvenih organizama žive u hadalnoj zoni okarakterisanoj tamom i intezivnim pritiskom. Sa svakom novom otkrivenom vrstom proširuje se slika kako je život evoluirao i kako opstaje u jednom od najekstremnijih okruženja na planeti. U novoj studiji opisana je vrsta raka Dulcibella camanchaca koji…
Više... Novi okeanski predator otkriven u brazdi Atacama
Jedna modifikacija u proteinu pronađenom na površini visokopatogenog virusa ptičje influence (HPAI, engl. highly pathogenic avian influenza) H5N1, koji trenutno cirkuliše među kravama u SAD-u, mogla bi omogućiti lakši prijenos virusa među ljudima. Nalazi su objavljeni u novom istraživanju koje je financirao Nacionalni institut za…
Više... Jedna mutacija površinskog proteina virusa influence H5N1 omogućuje lakšu infekciju kod ljudi
Zašto se zapravo ljudi sjećaju onoga čega se sjećaju? Nedavno objavljen pregledni rad istraživača sa Univerziteta Rice baca svjetlo na ovo fundamentalno pitanje i odnos između faktora koji utječu na ljudsko pamćenje. Autorice Fernanda Morales-Calva, studentica diplomskog studija psiholoških nauka na Riceu, i Stephanie Leal,…
Više... Zašto ljudi pamte neke stvari, a druge ne
Kako bi ublažili klimatske promjene, emisije ugljičnog dioksida (CO2) koje uzrokuje čovjek moraju se smanjiti što je brže i drastičnije moguće. Osim toga, dio već emitiranog CO2 treba na siguran način ukloniti iz atmosfere. Jedno rješenje je ubrzati i poboljšati prirodno upijanje CO2 u okeanu…
Više... Kako morske hranidbene mreže reaguju na povećanje alkalnosti okeana?