Nova studija, objavljena u časopisu Current Biology, istražila je koji su faktori okoliša najvažniji za dubokomorske ekosisteme i kako mogu biti poremećeni. Dubokomorske životinje, koje su se prilagodile stabilnim i ekstremnim okruženjima, posebno su osjetljive na promjene temperature i dostupnost hrane. Studija je rasvijetlila kako…
Više... Paleobiolozi otkrivaju 500 000 godina fosilnih zapisa: Utjecaj klimatskih promjena i rizici uklanjanja ugljika iz mora
Ruski naučnici otkrili su ostatke 50 000 godina stare bebe mamuta koja je tijekom ljeta pronađena u otopljenom permafrostu u udaljenoj regiji Yakutia u Sibiru. Kažu da je “Yana”, koja je dobila ime po riječnom slivu u kojem je otkrivena, najočuvanije truplo mamuta na svijetu.…
Više... Naučnici otkrili ostatke bebe mamuta stare 50 000 godina
Naučnici sa Univerziteta Northumbria dio su međunarodnog istraživačkog tima koji je koristio podatke sa satelita za praćenje promjena u debljini grenlandske ledene ploče. Globalno zagrijavanje uzrokuje da se ledeni pokrivač brže topi i otiče, što podiže nivo mora i mijenja vremenske prilike širom našeg planeta.…
Više... Sateliti ESA-e i NASA-e daju prvu zajedničku sliku topljenja ledenog pokrivača na Grenlandu
Iako ljudi muhe percipiraju najčešće kao dosadne insekte, one igraju ključnu ulogu kao neki od najplodnijih oprašivača na Zemlji. Nova istraživanja pod vodstvom naučnika sa Penn Statea sugerišu da su muhe sve više izložene riziku zbog rastućih globalnih temperatura. U studiji koja je nedavno objavljena…
Više... Muhe su oprašivači koji su najosjetljiviji na rastuće globalne temperature
Tim međunarodnih naučnika predstavio je revolucionarno istraživanje o porijeklu mjesečeve vode, nudeći uvide koji bi mogli preoblikovati naše razumijevanje sistema Zemlja-Mjesec i šireg Sunčevog sistema. Pionirska studija istražuje izotopne potpise mjesečeve vode, otkrivajući mješavinu autohtonih i kometnih izvora. Tim je analizirao vodu u devet uzoraka…
Više... Porijeklo lunarne vode i njezina povezanost s ranom historijom Zemlje
Drevne vrste možda su evoluirale sporije i trajale duže, ali tempo evolucije se ubrzao nakon globalnih ledenih doba, pokazala je nova analiza Virginia Tech-a. Studija, objavljena u časopisu Science, prikazuje uspon i pad drevnog života puno starijeg od dinosaura. Fosilizirani kosturi i školjke jasno pokazuju…
Više... Grafikon života produžen za gotovo 1,5 milijardi godina
Za ogromne vulkanske erupcije na Indijskom poluotoku dugo se smatralo da su alternativni uzrok smrti dinosaura. Ova faza aktivnog vulkanizma dogodila se u razdoblju neposredno prije nego što je Zemlju udario meteorit, prije 66 miliona godina. Učinak ovih vulkanskih erupcija na klimu na Zemlji predmet…
Više... Nova studija potvrđuje da velike vulkanske erupcije nisu uzrokovale izumiranje dinosaura
Poznato je da fitoplankton koji naseljava okeane igra ključnu ulogu u morskim ekosistemima i regulaciji klime. Poput kopnenih biljaka ti organizmi pohranjuju atmosferski CO2 i proizvode polovinu kisika na našoj planeti pomoću fotosinteze. Međutim, i dalje slabo razumijemo mehanizme koji kontrolišu njihovu distribuciju. Naučnici s…
Više... Fitokromi: ‘oči’ koje omogućuju mikroalgama da pronađu svoj put u dubinama
Najveća santa leda na svijetu, nazvana A23a, ponovno je u pokretu nakon što je veći dio godine bila zarobljena u vrtlogu. A23a ima 3800 kvadratnih kilometara, što je dvostruko više od područja Velikog Londona, i debljine je 400 m. Santa se oslobodila od Antarktika 1986.,…
Više... Najveća santa leda na svijetu ide prema sjeveru nakon što se oslobodila iz vrtloga
Nova analiza DNK drevnih modernih ljudi (Homo sapiens) u Europi i Aziji odredila je, preciznije nego ikad, vremensko razdoblje tijekom kojeg su se neandertalci miješali s modernim ljudima. To razdoblje je bilo prije otprilike 50.500 godina i trajalo je oko 7.000 godina, tj. do trenutka…
Više... Naučnici predstavili novu vremensku liniju miješanja neandertalaca i modernih ljudi
Malo je genoma sekvencirano od ranih modernih ljudi, koji su prvi put stigli u Europu kada je regija već bila naseljena neandertalcima. Međunarodni tim sada je sekvencionirao dosad najstarije moderne ljudske genome. DNK je izolovana od sedam individua koje su živjele prije 42.000 do 49.000…
Više... Sekvencirani najstariji moderni ljudski genomi
Novi uvidi u ponašanje aerosola iz emisija kuhanja i prskanja mora otkrivaju da čestice mogu uzeti više vode nego što se mislilo, što potencijalno mijenja koliko dugo čestice ostaju u atmosferi. Kapljice postaju teže uzimanjem vode i na kraju bivaju uklonjene iz atmosfere tek kada…
Više... Aerosolni zagađivači iz emisija kuhanja mogu duže trajati u atmosferi