Samo deseci jedinstvenih organizama žive u hadalnoj zoni okarakterisanoj tamom i intezivnim pritiskom. Sa svakom novom otkrivenom vrstom proširuje se slika kako je život evoluirao i kako opstaje u jednom od najekstremnijih okruženja na planeti. U novoj studiji opisana je vrsta raka Dulcibella camanchaca koji…
Više... Novi okeanski predator otkriven u brazdi Atacama
Jedna modifikacija u proteinu pronađenom na površini visokopatogenog virusa ptičje influence (HPAI, engl. highly pathogenic avian influenza) H5N1, koji trenutno cirkuliše među kravama u SAD-u, mogla bi omogućiti lakši prijenos virusa među ljudima. Nalazi su objavljeni u novom istraživanju koje je financirao Nacionalni institut za…
Više... Jedna mutacija površinskog proteina virusa influence H5N1 omogućuje lakšu infekciju kod ljudi
Zašto se zapravo ljudi sjećaju onoga čega se sjećaju? Nedavno objavljen pregledni rad istraživača sa Univerziteta Rice baca svjetlo na ovo fundamentalno pitanje i odnos između faktora koji utječu na ljudsko pamćenje. Autorice Fernanda Morales-Calva, studentica diplomskog studija psiholoških nauka na Riceu, i Stephanie Leal,…
Više... Zašto ljudi pamte neke stvari, a druge ne
Kako bi ublažili klimatske promjene, emisije ugljičnog dioksida (CO2) koje uzrokuje čovjek moraju se smanjiti što je brže i drastičnije moguće. Osim toga, dio već emitiranog CO2 treba na siguran način ukloniti iz atmosfere. Jedno rješenje je ubrzati i poboljšati prirodno upijanje CO2 u okeanu…
Više... Kako morske hranidbene mreže reaguju na povećanje alkalnosti okeana?
Mikroplastika se nalazi u Zemljinoj atmosferi i može narušiti i vremenske prilike i klimu, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Penn State (PSU) u Pennsylvaniji, prenosi Hina. U istraživanju objavljenom u časopisu ‘Environmental Science and Technology: Air’, znanstvenici su pokazali da mikroplastika može “djelovati kao čestice koje…
Više... Onečišćenje plastikom zahvaća i oblake, moglo bi utjecati na vremensku prognozu
Pekinški institut za arheološka istraživanja saopćio je da su pronađena višestruka otkrića, uključujući ostatke drevnih gradskih vrata iz Zhongdua u Pekingu, prijestolnice dinastije Jin (1115.-1234.), objavio je ovaj Institut na konferenciji za novinare. Ostaci gradskih vrata, prvi put iskopani, vrijedna su referenca za razumijevanje izgleda…
Više... U Pekingu pronađeni ostaci drevnih gradskih vrata
Znanstvenici su po prvi put proveli sveobuhvatnu analizu proizvodnog procesa kojim je iskovan nebeski disk iz Nebre, artefakt iz Brončanog doba star više od 3600 godina. Brončani disk, otkriven 1999. u blizini njemačkog grada Nebre u istočnoj pokrajini Saskoj-Anhalt, smatra se najstarijim poznatim prikazom neba…
Više... Znanstvenici otkrivaju 3600 godina star proces kovanja nebeskog diska iz Nebre
Svjetska tropska močvarna i ostala vlažna staništa, koja se sve više zagrijavaju, ispuštaju više metana nego ikada prije, pokazuje izvješće sveučilišta Stanford, zvono na uzbunu da je ostvarenje ciljeva vezanih uz klimu sve upitnije. Močvarna i ostala vlažna staništva skladište goleme količine ugljika u obliku…
Više... Studija: Tropska močvarna staništa ispuštaju više metana nego ikada prije
U studiji provedenoj na Univerzitetu Jyväskylä, na Odsjeku za psihologiju i Jyväskylä Centru za interdisciplinarno istraživanje mozga, utvrđeno je da su varijabilnosti otkucaja srca psa i njegovog vlasnika međusobno povezane tijekom njihove interakcije. Varijabilnost otkucaja srca, drugim riječima, varijacija u intervalima otkucaja srca, ukazuje na…
Više... Studija: Interakcija psa i vlasnika odražava se u varijabilnosti otkucaja srca
Istraživači sa Univerziteta Osaka Metropolitan otkrili su da mješavina kvasca i zelenih algi čini najbolju kombinaciju u smislu povećanja učinkovitosti pročišćavanja otpadnih voda. Metoda pročišćavanja otpadnih voda s aktivnim muljem zahtijeva električnu energiju kako bi se osigurao protok kisika koji hrani bakterije i druge organizme…
Više... Zeleniji i čišći: mješavina kvasca i zelenih algi poboljšava pročišćavanje vode
Biolozi sa Univerziteta Brown proučavali su sorte paradajza koje daju plodove u iznimno vrućim sezonama rasta i identificirali fazu ciklusa rasta kada je paradajz najosjetljiviji na ekstremnu vrućinu, kao i molekularne mehanizme koji biljke čine tolerantnijim na toplinu. Njihova studija, koja je objavljenja u Current…
Više... Borba s klimatskim promjenama: Naučnici istražuju mehanizme otpornosti na toplotu u paradajzu
Međunarodni tim pod vodstvom Univerziteta u Beču je kroz četverogodišnji EU projekt ADAPT proveo opsežna istraživanja o tome kako krompir reaguje na različite stresne uvjete, uključujući visoke temperature, sušu i prekomjernu vlagu usljed poplava. Ta saznanja omogućit će buduće uzgajivačke prakse usmjerene na prilagođavanje krompira…
Više... Univerzitet u Beču istraživao kako prilagoditi uzgoj osnovnih namirnica klimatskim ekstremima