NASA-in lovac na planete, satelit TESS otkrio je prvi, vrlo vjerojatno naseljiv planet veličine Zemlje. Zvijezda TOI 700 površinom zauzima 40 posto površine Zemljina Sunca, a temperatura joj je upola niža od one na Suncu. Od Zemlje je udaljena oko stotinu svjetlosnih godina, prenosi Hina.…
Više... Blizu Zemlje otkrivena nova planeta na kojoj je moguć život
Od otkrića elemenata koji čine osnovu života na Marsu do velikih uspjeha u uređivanju gena i uspona umjetne inteligencije, prenosimo šest velikih znanstvenih otkrića koja su oblikovala desetljeće na izmaku. Jesmo li sami u svemiru? Još ne znamo je li na Marsu ikada bilo života,…
Više... Šest velikih znanstvenih otkrića u ovom desetljeću
Posljednji Homo erectusi izumrli su prije nekih 110.000 godina na otoku Javi u Indoneziji, pokazuje studija objavljena nedavno u časopisu Nature. “Prvi put smo sigurno utvrdili kada je točno izumro Homo erectus, jedan od naših najvažnijih predaka”, rekla je za AFP Kira Westaway sa sveučilišta…
Više... Posljednji Homo erectusi nestali su prije 110.000 godina
U sredinama u kojima postoji zagađen vazduh povećana je stopa depresije i samoubistava, pokazuje novo istraživanje. Postoji pretpostavka da izlaganje zagađenom vazduhu izaziva slučajeve depresije, navedeno je u istraživanju. Iako naučnici vjeruju da je ta pretpostavka vjerovatna, teško ju je dokazati, prenio je Guardian. Zagađenje…
Više... Zagađeni vazduh povećava depresiju i broj samoubistava
Američki arheolozi, nedaleko od mikenske palate na Peloponezu, otkrili su dvije kraljevske grobnice stare oko 3.500 godina, saopćilo je u utorak Ministarstvo kulture Grčke. Kako je saopćeno, kupolasti krovovi u blizini palate iz bronzanog doba u Pilosu srušili su se tokom antičkog perioda i toliko…
Više... U Grčkoj otkrivene grobnice stare 3.500 godina
Analiza “žvakače gume” starije od 5000 godina otkriva ne samo porijeklo drevne Skandinavke koja ju je žvakala već i boju njezinih očiju, bakterije iz usta i što je jela, kažu danski znanstvenici, prenosi Hina. To je prvi put da je genom drevnoga čovjeka dobiven iz…
Više... DNK drevne Skandinavke izvučen iz ‘žvakače gume’ stare 5700 godina
Tijekom duboka sna mozak “posprema” i uklanja “otpad” koji se nakupio tijekom dana teškog razmišljanja, pokazuje novo istraživanje. Znanstvenici su utvrdili da posebice tijekom faze sna koju karakteriziraju spori valovi i koja je “stiješnjena” između perioda snova nešto poput tekućine za čišćenje pulsira mozgom i…
Više... Tijekom duboka sna mozak čisti “otpad”
Vještačka inteligencija, koja analizira sve dostupne podatke iz određene oblasti, procjenjuje da postoje još neotkriveni ostaci drevne podvrste čovjekovog pretka. Portal “Popular Mechanics” navodi da je, prema toj hipotezi, skriveni predak savremenog čovjeka živio u Aziji i bio hibridna vrsta između denisovskog čovjeka i neandertalca,…
Više... Vještačka inteligencija traga za “karikom koja nedostaje”
Dvije američke istoričarke umjetnosti, Elizabeth Knott sa Njujork univertiteta i njena koleginica Anastasia Amrhein sa Univerziteta Pensilvanije, izvele su pravi podvig jer su desetine hiljada fragmenata cigala sklopile da bi rekonstruisale jedna vrata Vavilona, posvećena boginji Ištar, navodi Tanjug. Žitelji Vavilona su u prvom milenijumu…
Više... Restaurirana vavilonska kapija boginje Ištar
Biljke trebaju vodu kako bi preživjele, ali to ne znači da uživaju kad pljušti. Kada navru tmurni oblaci i počne lijevati, biljke reagiraju odmah, a reakcija im je, na iznenađenje znanstvenika, slična panici. Koliko god se to činilo čudno, jer im voda donosi život, a…
Više... Biljke ‘paničare’ kada kiši
Znanstvenici kažu da su otkrili biološku anomaliju koja bi mogla izmijeniti sve što smo dosad znali o osjetu mirisa. Rezultati studije objavljeni u časopisu Neuron upućuju na to da neki ljudi imaju uobičajen osjet mirisa, premda im nedostaje dio mozga koji se smatra ključnim za…
Više... Istraživanje otkrilo da četiri posto ljevorukih žena ne osjeća mirise poput ostalih
Na 34. međunarodnoj naučnoj olimpijadi projekata “Mostratec” koje je održano u Brazilu, predstavilo se 700 projekata iz cijelog svijeta, a Lamija Balić, studentica Burch univerziteta, bila je jedina predstavnica iz Bosne i Hercegovine. Ideja “Biolution for Pollution”, na kojoj je intenzivno radila četiri godine, odnosi…
Više... Lamija Balić osvojila dvije medalje u Brazilu za projekat izrade bioplastike