Analiza “žvakače gume” starije od 5000 godina otkriva ne samo porijeklo drevne Skandinavke koja ju je žvakala već i boju njezinih očiju, bakterije iz usta i što je jela, kažu danski znanstvenici, prenosi Hina. To je prvi put da je genom drevnoga čovjeka dobiven iz…
Više... DNK drevne Skandinavke izvučen iz ‘žvakače gume’ stare 5700 godina
Tijekom duboka sna mozak “posprema” i uklanja “otpad” koji se nakupio tijekom dana teškog razmišljanja, pokazuje novo istraživanje. Znanstvenici su utvrdili da posebice tijekom faze sna koju karakteriziraju spori valovi i koja je “stiješnjena” između perioda snova nešto poput tekućine za čišćenje pulsira mozgom i…
Više... Tijekom duboka sna mozak čisti “otpad”
Vještačka inteligencija, koja analizira sve dostupne podatke iz određene oblasti, procjenjuje da postoje još neotkriveni ostaci drevne podvrste čovjekovog pretka. Portal “Popular Mechanics” navodi da je, prema toj hipotezi, skriveni predak savremenog čovjeka živio u Aziji i bio hibridna vrsta između denisovskog čovjeka i neandertalca,…
Više... Vještačka inteligencija traga za “karikom koja nedostaje”
Dvije američke istoričarke umjetnosti, Elizabeth Knott sa Njujork univertiteta i njena koleginica Anastasia Amrhein sa Univerziteta Pensilvanije, izvele su pravi podvig jer su desetine hiljada fragmenata cigala sklopile da bi rekonstruisale jedna vrata Vavilona, posvećena boginji Ištar, navodi Tanjug. Žitelji Vavilona su u prvom milenijumu…
Više... Restaurirana vavilonska kapija boginje Ištar
Biljke trebaju vodu kako bi preživjele, ali to ne znači da uživaju kad pljušti. Kada navru tmurni oblaci i počne lijevati, biljke reagiraju odmah, a reakcija im je, na iznenađenje znanstvenika, slična panici. Koliko god se to činilo čudno, jer im voda donosi život, a…
Više... Biljke ‘paničare’ kada kiši
Znanstvenici kažu da su otkrili biološku anomaliju koja bi mogla izmijeniti sve što smo dosad znali o osjetu mirisa. Rezultati studije objavljeni u časopisu Neuron upućuju na to da neki ljudi imaju uobičajen osjet mirisa, premda im nedostaje dio mozga koji se smatra ključnim za…
Više... Istraživanje otkrilo da četiri posto ljevorukih žena ne osjeća mirise poput ostalih
Na 34. međunarodnoj naučnoj olimpijadi projekata “Mostratec” koje je održano u Brazilu, predstavilo se 700 projekata iz cijelog svijeta, a Lamija Balić, studentica Burch univerziteta, bila je jedina predstavnica iz Bosne i Hercegovine. Ideja “Biolution for Pollution”, na kojoj je intenzivno radila četiri godine, odnosi…
Više... Lamija Balić osvojila dvije medalje u Brazilu za projekat izrade bioplastike
Znanstvenici su na Galapagosu otkrili dvije nove vrste guštera gekona, objavila je u četvrtak uprava tog nacionalnog parka udaljenog oko tisuću kilometara od obale Ekvadora. “Dvije nove vrste pronađene su na dva vulkana na otoku Isabela”, priopćio je park čiji je životinjski svijet jedinstven na…
Više... Na Galapagosu otkrivene dvije nove vrste guštera gekona
Ženke crnoga ledenog kita stišavaju glasove kada komuniciraju sa svojom mladunčadi kako ih predatori ne bi prisluškivali, ustanovili su znanstvenici. Odrasli primjerci crnih ledenih kitova, ugrožene vrste koja živi u sjevernom Atlantiku, zbog svoje impozantne veličine nemaju prirodnih neprijatelja. No s mladunčadi je drugačije te…
Više... Sjevernoatlantski kitovi šapću svojoj mladunčadi
Mač iz 14. vijeka izvučen iz kamena u rijeci Vrbas u Banjaluci očišćen je i konzerviran i biće u Muzeju Republike Srpske detaljnije proučen radi određivanja porijekla, a za nekoliko mjeseci i u stalnoj postavci. Muzejski savjetnik Janko Vračar rekao je Srni da je istraživanje…
Više... Mač iz Vrbasa je iz 14 vijeka i nepoznatog je porijekla
Lice srednjovjekovnog čovjeka čiji su posmrtni ostaci pronađeni u Aberdeenu je rekonstruisano. Čovjek – poznat kao kostur 125 – bio je jedan od 60 potpunih skeleta i više od 4.000 fragmenata ljudskih kostiju pronađenih nakon što su započeli radovi na mjestu preuređenja Umjetničke galerije Aberdeen.…
Više... Britanski naučnici rekonstruisali lice srednjovjekovnog čovjeka
Dobitnici ovogodišnje Nobelove nagrade za kemiju su John Goodenough, Stanley Whittingham i Akira Yoshino za razvoj litij-ionske baterije – lagane, punjive i snažne baterije koja se danas koristi u brojnim proizvodima od mobilnih telefona do prijenosnih računala i električnih vozila, prenosi Hina. Litij-ionska baterija može…
Više... Nobela za kemiju dobio trojac koji je razvio litij-ionsku bateriju