Kopnene biljke pokrivaju površinu našeg planeta i često se nadvijaju nad nama. One tvore složena tijela s više organa koji se sastoje od raznih vrsta stanica. Razvoj ove morfološke složenosti podupiru kompleksne mreže gena, čije koordinirano djelovanje oblikuje biljna tijela kroz različite molekularne mehanizme. Svi…
Više... Genomi ‘zvjezdanih algi’ bacaju svjetlo na porijeklo biljaka
Naučnici su uspjeli da naprave dijamant za samo 150 minuta iako je dobro poznato da su za prirodne dijamante potrebne milijarde godina, ekstremni pritisci i temperature duboko pod zemljom. Nova naučna metoda zasnovana je na mješavini tečnih metala, a rezultat procesa je nastanak vještačkog dijamanta…
Više... Prirodi su za dijamante potrebne milijarde godina, a naučnicima 150 minuta
U lipnju 2022. mužjak sumatranskog orangutana Rakus zadobio je ranu na licu ispod desnog oka, očito u borbi s drugim mužjakom, u istraživačkom centru Suaq Balimbing u zaštićenom prašumskom području u Indoneziji. Ono što je Rakus napravio tri dana kasnije privuklo je pažnju znanstvenika. Istraživači…
Više... Orangutan sam sebe liječio ljekovitim biljem
Istraživači su otkrili da šume s većom raznolikošću osobina ne samo da se bolje prilagođavaju klimatskim promjenama, već mogu i napredovati. Studija je otkrila kako raznolikost funkcionalnih osobina drveća igra ključnu ulogu u ublažavanju klimatskog zagrijavanja. Suočeno s ekološkim stresom, pokazalo se da ovo raznoliko…
Više... Raznolikost i produktivnost šuma idu granu uz granu
Bolesti koje prenose komarci šire se po svijetu, a posebno u Evropi usljed klimatskih promjena, tvrdi profesorica Rachel Lowe, istraživačica pri Katalonskom institutu za istraživanje i napredne studije (ICREA). Ona je upozorila da će se epidemije bolesti koje prenose komarci proširiti na trenutno nezahvaćene dijelove…
Više... Malarija i denga se šire u Evropi zbog globalnog otopljenja
Argentinski paleontolozi objavili su da su otkrili novu vrstu dinosaurusa, nazvanu Chakisaurus nekul, koja je živjela prije oko 90 miliona godina na području današnje Patagonije. Chakisaurus nekul je dinosaurus srednje veličine i biljojed, a fosil je pronađen u prirodnom rezervatu Pueblo Blanko, u južnoj provinciji…
Više... Otkrivena nova vrsta dinosaurusa u Argentini
Etička rasprava o uzgoju stoke poprima novu dimenziju nakon što je međunarodna koalicija nekoliko desetaka naučnika potpisala deklaraciju u kojoj ističu da postoji barem “realna mogućnost” da životinje imaju svijest. Cilj “Njujorške deklaracije o životinjskoj svijesti” je poticanje više istraživanja u tom području i podizanje…
Više... Naučnici: Realno je moguće da životinje imaju svijest
Flora. Fauna. Funga (gljiva). Slučaj da se gljive smatraju sopstvenim kraljevstvom u svijetu prirode bio je jednostavan: bez njih, veći dio života kakav poznajemo na ovoj planeti – počevši od sposobnosti biljaka da žive van vode – ne bi postojao. Prošlo je najmanje 400 miliona…
Više... Zašto su gljive jednako važne kao flora i fauna?
Sajam nauke, dvodnevno edukativno-zabavno druženje održati će se u Gimnaziji Mostar, u utorak i srijedu, 23. i 24. 4. od 10.30 do 14 sati. Kako navode iz ove obrazovne ustanove, žele popularizirati nauku, učiniti je dostupnom svima, mlade motivisati da se bave naukom i umjetnošću.…
Više... Sajam nauke u Gimnaziji Mostar
Koralji širom svijeta postaju bijeli i čak umiru pod uticajem nedavnih rekordnih zagrijavanja okeana. To je pokrenulo četvrti globalni događaj masovnog izbjeljivanja koralja, upozorava američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA). Izbjeljivanje se događa kada je koralj pod stresom i pobijeli jer je voda…
Više... Izbjeljivanje koralja: U toku je četvrta globalna epizoda masovnog stresa
Merkur je planet ekstrema. S ukupnim volumenom malo većim od Mjeseca, najmanji je planet u Sunčevom sistemu i nalazi se najbliže Suncu. Merkur nema atmosferu koja zadržava toplinu, što znači da temperatura na površini varira od 400 stepeni C danju do -170 stepeni C (750…
Više... Merkur: Najmanji planet Sunčevog sistema je možda nekad bio velik kao Zemlja
Detaljno proučavanje genetike makroalgi otkrilo je genetske osnove koji su omogućili makroalgama ili ‘morskim algama’ da razviju višestaničnost. Tri loze makroalgi razvile su višestaničnost neovisno i tijekom vrlo različitih vremenskih razdoblja stjecanjem gena koji omogućuju staničnu adheziju, formiranje izvanstaničnog matriksa i diferencijaciju stanica, pokazali su…
Više... Kako su morske alge postale višestanični organizmi