Kompjutorski sustav koji koristi umjetnu inteligenciju da bi naučio “jezik tumora” mogao bi pomoći bržem dijalgnosticiranju bolesti, kažu stručnjaci. Sustav može s velikom točnošću uočiti znakove bolesti u biološkim uzorcima i predvidjeti ishod liječenja. Patolozi trenutno taj posao obavljaju analizirajući pod mikroskopom uzorke tkiva onkoloških…
Više... Umjetna inteligencija uči “jezik tumora” radi bolje dijagnoze
Istraživači koji proučavaju slonove tijekom godina su primijetili zanimljiv fenomen. Kada se slon oglasi u grupi drugih slonova, ponekad mu odgovore svi, a ponekad samo jedan. Je li moguće da slonovi jedni druge oslovljavaju svojevrsnim imenima? Tu ideju podupire nova studija koja proučava divlje afričke…
Više... Studija pokazuje da bi slonovi mogli imati imena
Drevni čovjekoliki majmuni na području Njemačke koegzistirali su dijeljenjem resursa u svom okolišu, pokazala je studija koju su 7. juna 2024. u časopisu PLOS ONE objavili Madelaine Böhme sa Univerziteta Eberhard Karls u Tübingenu, Njemačka i David R. Begun, sa Univerziteta iz Toronta, Kanada i…
Više... Sićušna nova vrsta velikog majmuna živjela je na području Njemačke prije 11 miliona godina
Zajedničkim naporima kineskih i međunarodnih istraživača rasvijetljeno je evoluciono putovanje stabala baobaba i utvrđeno da je Madagaskar kolijevka svih vrsta baobaba. Objavljena 15. maja u časopisu Priroda (Nature), studija koju su sproveli istraživači iz Kinesko-afričkog zajedničkog istraživačkog centra Kineske akademije nauka i drugih instituta predstavlja…
Više... Istraživači otkrivaju istoriju evolucije baobaba
Paprat poznata kao Tmesipteris oblanceolate ušla je u knjigu rekorda jer ima više DNK od bilo kojeg drugog živog bića. Genetski materijal biljke, ili genom, dosegao bi oko 100 metara kada bi ga razmotali, što je veće od Big Bena. Naučnici kažu da je to…
Više... Paprat sa tri Guinnessova svjetska rekorda: najveći genom, najveći genom biljke i najveći genom paprati
Otkako je postalo jasno da takozvana ‘Griftpark bakterija’ čisti kontaminirano tlo u istoimenom parku u Utrechtu, uslijedila su nova istraživanja. Od sredine 2023. godine, eksperimenti se sprovode s novim tehnikama koje bi mogle ubrzati proces bakterija. Tlo Grift parka kontaminirano je tvornicom plina koja je…
Više... Kako su bakterije očistile dio kontaminiranog tla u Grift parku u Utrechtu
Mnoštvo je savjeta i prijedloga za liječenje mamurluka, od banana, vode s elektrolitima, analgetika i saune, ali ljudi često završe s glavom pod jastukom i rečenicom ‘Nikad više’. No švedski znanstvenici kažu da su pronašli lijek Kada je riječ o prevenciji i liječenju mamurluka, postoje…
Više... Švedski znanstvenici tvrde da su osmislili lijek za mamurluk
Jedan mjesec vrtlarenja u zatvorenom prostoru povećalo je bakterijsku raznolikost kože i bilo povezano s višim razinama protuupalnih molekula u krvi, pokazalo je zajedničko istraživanje Univerziteta u Helsinkiju, Finskog instituta za prirodne resurse i Univerziteta Tampere. U svojoj doktorskoj tezi Mika Saarenpää istraživao je kako…
Više... Urbano vrtlarstvo može poboljšati ljudsko zdravlje: Izloženost mikrobima jača imunološki sistem
Svemirska groznica se približava warp brzinom. U sljedeće dvije godine Nasa planira poslati astronaute natrag na Mjesec putem svog programa Artemis. Međunarodna svemirska postaja (ISS), dizajnirana da kruži u orbiti 15 godina i koja sada slavi svoju 26. godinu u svemiru, uskoro će biti zamijenjena.…
Više... Što ćemo jesti na Mjesecu? Hranu koja je doslovno izvan ovog svijeta
Nesavršeno pamćenje i lažna sjećanja ključni su elementi fleksibilnog uma, tvrdi neuronaučnik Charan Ranganath u novoj knjizi. David Robson, pisac, o nauci, ga u intervjuu pita zašto. “Pamćenje je puno, puno više od arhive prošlosti; to je prizma kroz koju vidimo sebe, druge i svijet”,…
Više... Zašto je zaboravljanje korisno
Botoks je uobičajeni i uglavnom siguran kozmetički tretman. No pokazalo se da dugotrajna upotreba može imati neke trajne efekte. Botox (brend naziv za neurotoksin botulinum) je najčešći kozmetički zahvat koji se izvodi u cijelom svijetu, sa procijenjenih skoro tri miliona inekcija svake godine. Izvorno dobiven…
Više... Postoje li dugoročni zdravstveni rizici kod korištenja botoksa?
Arheološkim iskopavanjem u Stobreču kod Splita pronađeni su ostaci naselja koje se nalazilo na tom području u starije željezno doba prije 2500 do 3000 godina, potvrdila je voditeljica tog arheološkog istraživanja Marina Ugarković. “Pronađene su prapovijesne kamene strukture koje se vežu uz ostatke naselja na…
Više... U Stobreču pronađeni arheološki ostaci naselja iz željeznog doba