Ljepota jezika u poeziji Vesne Parun, u kojoj lirski, umjetnički izraz pun metafora i personifikacija, čini jedan pjesnički specifičan svijet, po kojemu ovu poetiku možemo svrstati u najveće domete „ženske poezije“ i „ženskog pisma“ na južnoslavenskom području. Piše: Aldina Lipovac, AbrašMEDIA Poetizacija u djelu Parunove…
Više... Vesna Parun: Neprijatelj-čovjek u pohodu na „zvučnu bajku cvijeća“
Jasmina Alić – Musabegović, bosanskohercegovačka romansijerka i esjistkinja, prevoditeljica sa francuskog jezika, u svom cjelokupnom opusu u centar pažnje stavila je poziciju žene u bh. društvu. U romanu “Skretnice” realističnost je data unutar jednog književnog lika, žene na “skretnicama” historije. Pripovjedačko tkivo čini život žene…
Više... Jasmina Musabegović: „Žena u vihoru historije“
Ivan Goran Kovačić (Gorski Kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, 13. srpnja 1943.) bio je jugoslovenski pjesnik, pripovjedač, esejista i kritičar. Upisuje slavistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, ali vrlo brzo prekida studij intenzivnije se posvećujući književnom i novinarskom radu. Prvo novinsko namještenje dobiva 1936.…
Više... Ivan Goran Kovačić: „Krv je moje svjetlo i moja tama“
Isidora Sekulić rođena je 16. februara 1877. godine, podno Titelskog brijega, u bačkom selu Mošorinu kod Žablja. Važila je za najprosvjećeniju ženu svoga doba. Govorila je nekoliko jezika, i poznavala više kultura i područja umjetničkog izražavanja. Isidora Sekulić je kao književnica, prevoditeljica i književna kritičarka…
Više... Život, djelo, poetika i filozofija Isidore Sekulić
Jugoslovenski književnik Ranko Marinković rodio se 22. februara 1913. na otoku Visu. U Zagrebu je završio Filozofski fakultet. Tokom Drugog svjetskog rata u Splitu je uhapšen od strane Talijana, te je interniran u logor Ferramonteu (Kalabrija). Nakon rata radi u Nakladnom zavodu Hrvatske. Potom postaje…
Više... Ranko Marinković: Zvjerinjak u dehumaniziranom stoljeću
Na mom putu za Gornje Polje, na kamenom planinskom prevoju, sučelili smo se sa grupom naoružanih ljudi, koju tek posle tri-četiri sekunde prepoznamo kao partizane. Napred je išao pokrupan brkajlija, s kapom od lisičine, u čizmama artiljerca i isprepasan kaišima. – Je si li ti…
Više... Milovan Đilas o Savi Kovačeviću
Govorim o književnoj kritici, a u svijetu u kojem stvarno živim to je gotovo bezizgledno kao govoriti o miru. Naše doba nije doba mira ni doba kritike. U Evropi posljednjih deset godina književna kritika starije vrste – kritika koja je zaista razborita, obzirna, poštena, koja…
Više... George Orwell: Granice umjetnosti i propagande
BBC radio 4 i Penguin Books najavili su obilježavanje spomena na Georgea Orwella, a Simon Basketter se osvrnuo na politiku jednog od najboljih pisaca ljevice. Orwell je napisao: “Politički jezik dizajniran je tako da čini da laži zvuče istinito, a ubistva postaju respektabilna; on bi…
Više... George Orwellov put u socijalizam
Dobriša Cesarić, južnoslavenski književnik je rođen u Slavonskoj Požegi 10. januara 1902. godine. Njegova lirika se rodila i rasla između dvaju svjetskih ratova, potvrdivši se potpuno poslije Drugog svjetskog rata, odmah iza pojave pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića, Antuna Gustava Matoša, Vladimira Vidrića, dok su joj…
Više... Dobriša Cesarić, čarobnjak poetskog govora
Najveći deo posla u formulisanju zaključaka budućeg AVNOJ-a obavio je Kardelj. Pomagao mu je Pijade: budući „parlament“ je našao u Pijadi svog čoveka, a Pijade u njemu sebe. Pijadeova živahna i maštovita inteligencija kao da se tek s AVNOJ-em i kasnijom Skupštinom iskazala i kao…
Više... Milovan Đilas: O Drugom zasjedanju AVNOJ-a
Skender Kulenović, bosanskohercegovački književnik rođen je 2. septembra 1910. godine u Bosanskom Petrovcu. Pisao je pjesme, drame, eseje, kritike, putopise, crtice, priče te romane. Bio je direktor drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, dramaturg Narodnog pozorišta u Mostaru, urednik u beogradskoj Prosveti, uređivao je brojne književne…
Više... Skender Kulenović: Ovu poemu ispjevala je glad, glad za punim integralnim životom, koji su htjeli da nam oduzmu
Pjesnikinja Desanka Maksimović opjevala je zločin strijeljanja kragujevačkih gimnazijalaca za vrijeme nacističke okupacije Jugoslavije. Ova pjesma ostala je kao svjedok tog strašnog zločina koji su počinili fašisti u Kragujevcu 1941. godine. Krvava bajka Bilo je to u nekoj zemlji seljaka na brdovitom Balkanu, umrla je…
Više... “Krvava bajka” o strijeljanju kragujevačkih gimnazijalaca 1941.