Usporavanje globalne ekonomije izazvalo je drastičan pad cijena hrane na svjetskom tržištu u martu ove godine, najveći od 2015, uslijed slabljenja potražnje za svim vrstama robe, počevši od mlijeka, pa do šećera, navedeno je u izvještaju Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
Indeks cijena hrane, koji objavljuje FAO kao globalni pokazatelj mjesečnog kretanja cijena korpe proizvoda u kojoj su žitarice, uljarice, mliječni proizvodi, meso i šećer, pao je u martu za 4,3 posto, na 172,2 poena, javlja Reuters.
Takav oštar pad posljedica je uvedenih ograničenja slobode kretanja u velikom broju zemalja svijeta radi zaustavljanja širenja pandemije korona virusa, što je urušilo potražnju.
“Na pad cijena uglavnom utječu faktori potražnje, a ne ponude, a faktori potražnje pod utjecajem su sve lošije ekonomske perspektive”, izjavio je Abdolreza Abbassian, viši ekonomist u FAO-u, prenosi Tanjug.
FAO je u novom izvještaju blago povećao procjenu proizvodnje žitarica na ukupno gotovo 2,721 milijardu tona, u odnosu na prethodnu procjenu od 2,719 milijardi tona.
Smanjenje potrošnje
Cijena šećera, prema indeksu FAO-a, zabilježila je pad za 19,1 posto u martu u odnosu na prethodni mjesec. Tome su doprinijeli smanjenje potrošnje uzrokovano uvođenjem karantina u brojnih državama zbog oboljenja COVID-19, kao i manja potražnja proizvođača etanola uslijed nedavnog pada cijena sirove nafte, što je izvršilo pritisak na industriju biogoriva, navodi FAO u izvještaju.
Cijene uljarica i biljnih ulja potonule su za 12 posto zbog pada cijena palminog ulja i rastuće neizvjesnosti u vezi s utjecajem korona virusa na tržište.
“Cijene nafte više su nego prepolovljene tokom prošlog mjeseca, što se uveliko odrazilo na proizvođače biogoriva (skuplje nego nafta), koji su važan resurs potražnje na tržištima šećera i biljnih ulja”, objašnjava Peter Toenes, analitičar FAO-a.
Cijene mlijeka skliznule su za tri posto zbog pada kotacija i usporavanja globalne uvozne potražnje za obranim i punomasnim mlijekom u prahu, dok je indeks cijena mesa oslabio za 0,6 posto.
Žitarice su pojeftinile za 1,9 posto, ali su cijene riže zabilježile rast treći mjesec zaredom zbog pojačanih kupovina i pravljenja zaliha uslijed zabrinutosti zbog pandemije i najava da bi Vijetnam mogao uvesti zabranu izvoza.
(Agencije)