Na svjetskim tržištima cijene nafte prošle sedmice su porasle, što se zahvaljuje nadi trgovaca da će porasti kineska potražnja jer se očekuje ubrzanje rasta druge po veličini svjetske ekonomije, javlja Hina.
Uprkos privremenom rastu, cijene su nafte u odnosu na početak godine i dalje u blagom minusu.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je 3,2 posto – na 85,83 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,4 posto – na 79,68 dolara.
Rast cijena najviše se zahvaljuje boljim od očekivanja makroekonomskim pokazateljima iz Kine, koji upućuju na ubrzanje rasta tamošnje ekonomije, nakon duljeg perioda slabosti.
Kako je Kina najveći svjetski uvoznik nafte, trgovci očekuju i jačanje potražnje. Kineski uvoz ruske nafte morem trebao bi u martu dosegnuti najviši nivo od kada se prate podaci, procjenjuju trgovci.
S druge strane, rast cijena energenata ograničavaju nastojanja centralnih banaka zapadnih zemalja da suzbiju inflaciju, odnosno oslabe potrošnju stanovništva i uspore rast ekonomija što bi, jasno, oslabilo i potražnju za „crnim zlatom“.
Kako je inflacija u SAD-u i dalje visoka, a ekonomija stabilno raste, povećane su procjene podizanja kamatnih stopa američke centralne banke.
Uteg cijenama nafte bila je i izjava člana upravnog vijeća Evropske centralne banke (ECB) Pierrea Wunscha da bi se ključna kamatna stopa u eurozoni mogla popeti i do četiri posto, ako se temeljna inflacija zadrži na visokom nivou.
U međuvremenu je trgovce uznemirio i izvještaj Wall Street Journala da Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) razmatraju izlazak iz OPEC-a i veću proizvodnju nafte. Odmah nakon te vijesti cijene su nafte oštro pale, no kako je ta vijest ubrzo demantirana, cijene su nadoknadile sve prethodne gubitke.
(Agencije)