Članovi Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine prezentirali su u utorak prijedloge te institucije za izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, a promjene su predložene u svih 20 poglavlja i tiču se osiguranja kvalitetnijeg provođenja izbornog procesa.
Nacrt inicijative za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona bit će upućen Venecijanskoj komisiji i GRECO-u putem Vijeća Evrope i OSCE/ODIHR-u, s molbom za dostavu mišljenja, prenosi Fena.
Izmjena Izbornog zakona obaveza je Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u Evropsku uniju, ali i prema više presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu, no te su izmjene već duže vrijeme predmet spora među koaliconim partnerima – Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.
Sankcije za opstruiranje izbornog procesa
Kako je rečeno na konferenciji za novinare u Sarajevu, inicijativa CIK-a predviđa uvođenje nekih novih pojmova, poput preuranjene kampanje, zloupotrebe javnih sredstava u takozvanoj dužnosničkoj kampanji, govora mržnje, ranog glasanja, vanrednih izbora, vanrednih okolnosti i izborne tehnologije.
Ponuđena su i rješenja za bolje definiranje mandata, kompenzacijskih mandata, izvršne funkcije, kao i rješenja za istovremeno obnašanje izvršne funkcije, finansiranja izbora u slučaju neusvajanja budžeta te su prezentirani modeli formiranja biračkih odbora i uvođenje normi za sprečavanje trgovine mjestima u biračkim odborima.
Propisana je i obavezna elektronska registracija za glasanje izvan Bosne i Hercegovine, uz obavezu dostavljanja validnih dokaza o identitetu i boravištu izvan zemlje, uvedena je i obaveza elektronske prijave političkih subjekata za ovjeru na izborima, kao i obaveza obavještavanja javnosti u postupcima u vezi s prigovorima i žalbama.
Također, propisana je mogućnost izricanja najstrožih sankcija političkim subjektima koji opstruiraju izborni proces na bilo koji način.
CIK je predložio i rješenja kojima bi se broj preferencija na kandidatskoj listi političkog subjekta za koje se mogu opredijeliti birači ograničio na maksimalno tri preferencije.
Ugrađena i definicija govora mržnje
Takvim rješenjima, kažu iz CIK-a, smanjila bi se veličina glasačkog listića, što bi u slučaju eventualnog uvođenja skeniranja glasačkog listića olakšalo tehnički taj posao, a povećala bi se brzina utvrđivanja rezultata te troškovi štampanja listića.
U ponuđenim amandmanima, izabranom organu vlasti, odnosno nositelju javne funkcije izričito bi bilo zabranjeno korištenja javnih resursa u bilo koju vrstu izborne kampanje ili ličnu promociju ili promociju političkog subjekta.
U cilju unapređenja preporuka OSCE-a, ugrađena je i definicija govora mržnje i proširen vremenski okvir u kojem takav govor zabranjen, a zbog sve većeg utjecaja socijalnih mreža uvedene su odredbe za preuranjenu kampanju.
Također, riješeno je pitanje obaveznog preispitivanja broja mandata iz svake izborne jedinice svake četiri godine, od državnog i entitetskih parlamenata, te alternativnog rješenja, kojim se daje ovlast CIK-u da to pitanje regulira posebnom odlukom u slučaju da državni i entitetski parlamenti ne ispune tu obavezu.
Predloženi su i povećani iznosi novčanih sankcija u krivičnim odredbama zakona, a u Izborni zakon po prvi put bi se uveo institut vanrednih izbora, ali samo u slučajevima kada i ukoliko to Ustav Bosne i Hercegovine dozvoljava i omogućava.
Uvođenje tehnologija zavisi parlamentaraca
Kako je pojasnio predsjednik CIK-a Željko Bakalar, ta institucija nije tretirala rješenja koja podrazumijevaju izmjene Ustava Bosne i Hercegovine, jer oko toga mora postojati politički dogovor i one se tiču dijelova Zakona koji trebaju predvidjeti realizaciju presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava.
Podsjetio je na važnost uvođenja novih tehnologija u izborni proces, i to već dugo zagovaraju, što je publicirano u knjizi člana CIK-a Suada Arnautovića 2017. godine, a urađen je i projekt koji predviđa poboljšanje integriteta i transparentnosti izbornog procesa.
Taj materijal dostavljen je Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, ali on još nije razmatran iako je finansiran sredstvima poreznih obveznika građana Evropske unije te iako će uvođenje tih tehnologija zavisiti od parlamentaraca.
Bakalar je naglasio da su izmjene izbornog zakonodavstva jedna od najaktuelnijih tema u 2021. godini, a CIK je svjestan političke klime i nepostojanja usaglašenog stava o učešću predstavnika CIK-a u radu Interresorne radne grupe, i pored potrebe za tim koju je iskazala međunarodna zajednica.
Na raspolaganju Parlamentarnoj skupštini BiH
Budući da unutar Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva nema saglasnosti oko učešća članova CIK-a u tom tijelu, predloženo je učešće stručnjaka iz CIK-a, ali Bakalar je pojasnio da su upravo članovi CIK-a prevashodno stručnjaci koji donose odluke u toj instituciji.
Kako je zaključio predsjednik CIK-a, oni će biti na raspolaganju Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i Interresornoj radnoj grupi u skladu s ovlastima i spremni su uključiti se u procese te je pozvao državne parlamentarce da se o predloženim amandmanima odrede sa stručnog stanovišta, a ne na osnovu adrese sa koje inicijativa dolazi.
Nakon razmatranja dostavljenih prijedloga, sugestija i primjedbi, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će utvrditi konačan tekst Inicijative, u skladu s nadležnostima iz Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, i dostaviti ga Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
(Agencije)