Evropski program Copernicus otkrio je da 400.000 ljudi godišnje umre prerano zbog zagađenja zraka, rečeno je u srijedu na panelu u sklopu obilježavanja evropske Zelene sedmice, prenosi agencija Hina.
Copernicus je program Evropske komisije za posmatranje Zemlje koji iz svemira može detektirati zagađena područja, a pomaže i pri spašavanju života na moru, poboljšava reakciju na prirodne katastrofe poput potresa, šumskih požara i poplava te omogućuje poljoprivrednicima bolje upravljanje usjevima.
Vincent-Henri Peuch, direktor Službe za praćenje atmosfere Copernicus (CAMS) ustvrdio je kako je ovim programom uočeno da 400.000 ljudi godišnje umre prerano te kako se iz godine u godinu povećavaju brojevi onih koji zbog zagađenja pate od raznih bolesti i trebaju lijekove i hospitalizaciju.
„Dnevno udišemo toliko zraka da možemo ispuniti 4.000 balona. Udišemo pritom i nevidljive, štetne čestice, a one s promjerom manjim od 2,5 mikrometra mogu štetno utjecati na naše zdravlje ukoliko duboko prodru u naša pluća. Tako nastanu bolesti srca, dugotrajne bolesti poput astme i rak pluća i demencija“, kaže Peuch.
Kvaliteta vode
Hans Bruyninckx, izvršni direktor Evropske agencije za okoliš (EEA), pohvalio je program jer su, među ostalim, „prve informacije o kvaliteti zraka u nekim zemljama došle baš kroz Copernicus“. Naglasio je i njegovu važnost u budućnosti.
„Ne dišemo samo danas, dišemo i sutra“, rekao je Bruyninckx.
Stuart Cran, u ime Programa UN-a za okoliš (UNEP), na panelu je otkrio kako je na Copernicusu prvi put moguće iščitati kvalitetu vode u svim velikim jezerima svijeta i sve to pomoću satelitskih snimki.
„Na taj način pomažemo svakoj državi svijeta kako bi mogla utjecati na svoje ekosisteme koji se vremenom mijenjaju. Zemlje će tako moći uspješno napredovati prema održivom razvoju, a jedan od ciljeva tog razvoja je i zaštita i obnavljanje slatkovodnih ekosistema“, kazao je Cran i dodao kako skoro četvrtina jezera ima visoke i ekstremne vrijednosti zagađenja, a prednjače jezera u srednjoj i istočnoj Africi.
Kako funkcionira Copernicus na primjeru tri obalne rafinerije u Španiji opisala je Ana Abascal, istraživačica na Institutu za hidrauliku okoliša IHCantabria govoreći kako ovaj program pruža sve potrebne podatke u cilju sprječavanja zagađenja i pruža firmama, u ovim slučajevima naftnim postrojenjima, potrebne informacije oko mogućeg ispuštanja otpadnih voda i plinova.
Akcijski plan
Svojevrsnim predstavljanjem programa na online panelu željela se skrenuti pažnja i na novi Akcijski plan Evropske komisije usvojen početkom maja ove godine.
Plan „Prema nultom zagađenju zraka, vode i tla“ ključan je za ostvarenje Evropskog zelenog plana, glavne strategije rasta Evrope kojom se želi postići klimatska neutralnost do 2050. godine.
Akcijskim planom želi se poboljšati kvalitet zraka radi smanjenja prijevremene smrtnosti, kvalitet vode umanjenjem otpada i mikroplastike, kvalitet tla reduciranjem upotrebe pesticida te značajno smanjenje udjela stanovništva koje je izloženo bukom iz saobraćaja.
Evropski parlament tražio je 2017. godine petnaest milijardi eura za evropske svemirske aktivnosti od 2021. do 2027. godine. Nakon trijaloga s Komisijom i Vijećem, odlučeno je kako će se za taj aspekt izdvojiti 14,8 milijardi eura od čega je za Copernicus osigurano šest milijardi.
(Agencije)