Simboličnom uličnom akcijom tokom koje su aktivisti Centra za životnu sredinu prolaznicima dijelili razglednice na kojima je Banjaluka u budućnosti predstavljena kao sivi, urbanizovani i betonirani grad, ukazano je na sve izraženiju opasnost od gubitka javnih prostora, a koji su posljedica lošeg prostorno-planskog razvoja ovog grada.
Akcija je izvedena na posljednjoj kaldrmi u Banjaluci koja se nalazi u užem centru, u blizini banjalučke Tržnice, a koja je novim planom predviđena kao poslovna zona.
Posljednja banjalučka kaldrma sagrađena je 1929. godine i umjesto da bude sačuvana i zaštićena kao kulturno-istorijsko blago te iskorištena za razvoj turizma, biće uništena i prekrivena tonama betona, jer se nalazi na jednoj od najatraktivnijih lokacija u gradu te je samim tim meta investitora.
-Nakon novog javnog uvida u Regulacioni plan centralnog područja Banjaluke jasno je da nam Gradska uprava i Institut za građevinarstvo „IG“ nisu predstavili niti jedno novo rješenje već su pojedinačna rješenja iz prethodnog plana predstavljena u zonama te su zadržala istu namjenu. Ostalo nam je samo da se na ovakav način obratimo građanima i građankama Banjaluke te ih upozorimo da uskoro nećemo imati kulturno-istorijskih vrijednosti i kvalitetnih zelenih javnih prostora, jer će svi pripasti privatnim investitorima, izjavila je Jelena Brkić, koordinatorica Inicijative Naš prostor u Centru za životnu sredinu.
Prethodnim planskim rješenjem bilo je predviđeno da na ovoj lokaciji bude izgrađena poslovna zgrada, kako je navedeno «od -4Po+Su+P+12 (Po – podrum, Su – suteren, P – prizemlje)». U novom rješenju, ova lokacija je predstavljena kao poslovna zona, samo bez jasno ucrtanih spratnih etaža što govori da nadležni nisu odustali od prvobitne ideje samo su lokaciju ovog puta predstavili kao zonu.
Iz tog razloga, predstavnici Centra za životnu sredinu pozivaju sve zainteresovane da u ponedjeljak (15.10) od 13.00 h u Sali 33 Gradske uprave prisustvuju javnoj raspravi na ovaj planski dokument. Smatraju da javnost mora imati priliku da aktivno uzme učešće u procesu donošenja odluka o funkcionalnosti i izgledu grada. S druge strane, ističu da je termin javne rasprave zapravo ograničio zainteresovanu javnost da dođe na javnu raspravu jer će ona biti održana u toku radnog vremena.
-Smatramo da uz malo truda kaldrma može i treba biti sačuvana. Postoje različiti načini da se ova lokacija privede namjeni umjesto da propada kako je to do sada bio slučaj. Ranije je bilo prijedloga da se ova lokacija uredi po uzoru na beogradsku Skadarliju, a mi smo stava da je moguće osmisliti i druga rješenja kako bi kaldrma ostala šetnica i postala prava turistička atrakcija. Uz to, izmjenom ovog plana su u opasnosti i druge lokacije u centru grada te se nadamo značajnujem odzivu javnosti, istakla je Dragana Skenderija, asistentkinja na Incijativi Naš prostor.
(AbrašMEDIA)