Aarhus centar u BiH zvanično je krajem juna uputio zahtjev Općini Konjic za raskidanje svih koncesionih ugovora za sve mini hidroelektrane koje su planirane na rijeci Ljutoj.
U obrazloženju su naveli da se, po Zakonu, oduzimanje koncesije vrši pojedinačnim aktom koji donosi koncesor, ako koncesionar ne obavlja koncesijsku djelatnost duže od godinu dana, ako ne izvršava ugovorom preuzete obaveze, kao i ako se obavljanjem koncesijske djelatnosti ugrožava životna sredina i zdravlje ljudi, a mjere predviđene posebnim propisima nisu dovoljne da se to spriječi, na način i pod uvjetima utvrđenim ugovorom.”
S obzirom da koncesionar Inghydro d.o.o. nije u roku ni započeo niti dovršio radove koje je trebao uraditi prema koncesionom ugovoru, a uz to, postoji veliki otpor mještana i šire javnosti, svi, koji su protiv realizacije ovog projekta, jer bi se izvršenjem koncesione djelatnosti dovela u opasnost životna sredina i zakonom zaštićena i zakonom preložena zaštićena područja, iz Aarhus centra smatraju da Općina Konjic ima zakonska i faktička opravdanja da se oduzme koncesiona djelatnost, odnosno da se raskine ugovor o koncesiji sa navedenim koncesionarom.
Zbog svega navedenog, imali su želju obaviti intervju s gradonačelnikom Konjica Osmanom Ćatićem te su na e-mail adresu Općine (jer gradonačelnikova i njegovog PR tima nijedna e-mail adresa nije javno dostupna), poslali pitanja na koja ni 10 dana poslije nisu dobili odgovor.
Pitanja na koja je trebalo odgovoriti su:
1. Za Općinu Konjic naročito je bitan Zaključak Skupštine HNK/Ž je 26.1.2021. koji kreira jasnu i dodatnu čvrstu pravnu podlogu da se oduzme koncesiona djelatnost, odnosno da se raskinu ugovor o koncesiji za mHE na rijeci Ljutoj. Ovim Zaključkom se jasno nalaže da se pristupi “preispitivanju dodjeljenih koncesija za mHE nad zaštićenim djelovima prirode i svih mHE koje nisu realizirane u predviđenim rokovima.”
Smatrate li da je vrijeme da se rijeka Ljuta oslobodi „koncesijskih okova“?
2. Rijeka Ljuta predstavlja jedinstven prirodni fenomen. Jedna je od posljednjih bh. planinskih rijeka koja je ostala netaknuta od strane ljudske ruke cijelim svojim tokom. Zar je ne bi bilo ljepše promovisati kao turističku atrakciju?
3. Izdavanjem koncesija išlo bi se direktno protiv volje građana. Sigurno Vam to nije krajnji cilj?
– Kako smo već pisali, od gradonačelnika i njegovog PR tima „ni traga ni glasa“, pa smo se odlučili javnost na ovaj način uputiti u naše aktivnosti i zalaganja kada je jedna od rijetkih svjetskih rijeka netaknutih od strane ljudske ruke, rijeka Ljuta, naš hercegovački biser, u pitanju.
Žao nam je što je sve ovako ispalo, nadamo se da je gradonačelnikov raspored „pretrpan“ što znači da predano radi u ime građana koji su ga izabrali, ali, ne smijemo zaboraviti da su i ova prirodna bogatstva za koja se borimo vlasništvo naših budućih pokoljenja i da smo ih samo „posudili“ od njih. Nikako ih nismo naslijedili od naših predaka.
Kampanjom „Da Ljutu ne naljute“ koju realizujemo u saradnji sa Udruženjem „Zeleni Neretva“, jasno kažemo koji je naš cilj, a gradonačelniku još uvijek nije kasno da na naša pitanja odgovori. Bilo bi nam drago da razvijemo kvalitetnu saradnju, u korist svih nas – poručuju iz Aarhus centra.
(AbrašMEDIA)