Danska će regrutirati žene kao i muškarce u oružane snage dok proširuje svoje vojne kapacitete kako bi odgovorila na promjenjivu sigurnosnu klimu u Evropi.
Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da je revidirana politika osmišljena kako bi se povećao broj mladih ljudi koji služe vojni rok.
Od regruta će se također očekivati da služe više vremena u vojsci – 11 mjeseci, u usporedbi s četiri mjeseca koja se služe u ovom trenutku.
“Ne naoružavamo se jer želimo rat, uništenje ili patnju. Sada se ponovno naoružavamo kako bismo izbjegli rat i u svijetu u kojem je međunarodni poredak doveden u pitanje”, rekla je Frederiksen novinarima, misleći na ruske vojne poteze posljednjih godina i mjeseci.
Danska, članica utemeljiteljica NATO saveza, također planira povećati svoj budžet za odbranu za 40,5 milijardi danskih kruna (5,9 milijardi dolara) u sljedećih pet godina. Frederiksen je rekla da će izdvajanja za odbranu iznositi 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove godine i 2025, što je iznad cilja NATO-a za zemlje članice.
Zemlja je smanjila svoje vojne kapacitete nakon završetka Hladnog rata početkom 1990-ih, ali je ruska invazija na Ukrajinu u punom opsegu ponovo probudila zabrinutost za sigurnost na kontinentu.
U srijedu je predsjednik Vladimir Putin rekao da će Rusija poslati trupe na svoju granicu s Finskom, koja se prošle godine pridružila NATO-u kao rezultat invazije na Ukrajinu, dok je finski premijer Petteri Orpo upozorio da se Moskva sprema za “dugi sukob sa Zapadom” .
Situacija u Evropi “postaje sve ozbiljnija i to moramo uzeti u obzir kada gledamo na buduću odbranu”, rekao je danski ministar odbrane Troels Lund Poulsen. “Potrebna je šira osnova za regrutiranje koja uključuje sve spolove”, rekao je, dodajući da će to stvoriti “svestraniju i potpuniju odbranu”.
Danska trenutno ima čak 9.000 profesionalnih vojnika uz 4.700 regruta koji prolaze temeljnu obuku, prema službenim podacima.
Vlada želi povećati broj vojnih obveznika za 300 na ukupno 5.000. Prema revidiranom nacrtu, regruti će prvo provesti pet mjeseci na osnovnoj obuci, nakon čega slijedi šest mjeseci u operativnoj službi zajedno s dopunskom obukom.
Novi sistem zahtijevat će promjenu zakona, za koju je Poulsen rekao da će se dogoditi 2025. godine i stupiti na snagu 2026. godine.
Trenutno se na služenje vojnog roka pozivaju svi fizički sposobni muškarci stariji od 18 godina, o čemu se odlučuje ždrijebom.
Susjedna Švedska uvela je vojni rok za muškarce i žene 2017. zbog zabrinutosti oko sigurnosnog okruženja u Evropi i oko Švedske.
Ova skandinavska zemlja, koja se ovog mjeseca pridružila NATO-u, prethodno je 2010. godine ukinula obavezni vojni rok za muškarce jer je bilo dovoljno dobrovoljaca da podmire svoje vojne potrebe. Žene nisu morale služiti nacionalnu službu prije nego što je zakon promijenjen.
Norveška je 2013. uvela zakon kojim se vojna obaveza primjenjuje na oba spola.
(Agencije)